Bankovni krediti domaćinstava u eurozoni gotovo su stagnirali u januaru, uz najnižu stopu rasta u gotovo devet godina, pokazuju podaci ECB-a.
Krediti domaćinstvima porasli su u januaru za samo 0,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najslabije od marta 2015. godine kada su bilježili isti procentualni rast. U decembru uvećani su za 0,4 posto.
Kreditiranje kompanija poraslo je za 0,2 posto, nakon 0,5-postotnog rasta na kraju 2023. U novembru kreditni plasmani zadržali su se na nivou istog mjeseca 2022. godine.
Pokazatelj ponude novca M1, koji uključuje gotovinu u opticaju i prekonoćne depozite, smanjio se u januaru za 8,6 posto u odnosu isti prošlogodišnji mjesec, gotovo kao i u decembru.
Najširi monetarni agregat M3, koji obuhvaća i oročene depozite, porastao je pak za 0,1 posto, nakon revidiranog 0,2-postotnog rasta na kraju 2023. U novembru pokazivao je pad za 0,9 posto.
Posustalo kreditiranje i ograničena ponuda novca rezultat su postrožene monetarne politike ECB-a, koji je od jula 2022. do sredine oktobra 2023. podigao kamatne stope za 4,5 postotnih bodova kako bi kočenjem potražnje obuzdao inflaciju.
U januaru inflacija u eurozoni iznosila je 2,8 posto, prema izračunima evropskog statističkog ureda. ECB srednjoročno cilja stopu inflacije od dva posto.