Iako je Savjet Centralne banke na posljednjoj sjednici kostatovao da su kamatne stope na kredite visoke i da su potencijalna tačka ranjivosti za banke, iz vrhovne monetarne institucije i Udruženje banaka poručuju da ne mogu uticati na njihov dalji pad.
Kako su rekli u CBCG, prostora za sniženje kamata ima, ali su im sužene zakonske mogućnosti da na dalji pad utiču, dok u UBCG smatraju da do kraja godine teško se mogu očekivati niže kamatne stope zbog aktuelnog problema sa kreditima są kojima se kasni u otplati duže od tri mjeseca.
Koliko građani skupo plaćaju pozajmice bankama najbolje pokazuju konkretni primjeri:
Ukoliko neko odluči da uzme gotovinski kredit od 5.000 eura na pet godina, banci će są efektivnom kamatnom stopom (u koju su uračunati svi troškovi kredita) od 12 odsto morati da vrati oko 6.544 eura, odnosno po 107,4 eura mjesečno.
Ako se uzima kredit są dužim rokom otplate, banci će se dati još više novca. Na primjer, potrošački kredit od 10.000 eura na sedam godina uz efektivnu kamatnu stopu od 12 odsto i mjesečnu ratu od 173,2 eura koštaće ukupno 14.753 eura, odnosno, banci će se vratiti po osnovu kamate skoro jedna i po pozajmljena suma. Slična situacija je i ako se uzme stambeni kredit od 20.000 eura uz kamatu od 7,7 odsto. Mjesečna rata bi bila 236,7 eura banci, a poslije 10 godina klijent bi vratio banci ukupno oko 28.814 eura. Za građane je najbolja opcija da, ukoliko imaju mogućnosti, uzimaju pozajmice są što kraćim rokom otplate, jer će manje novca vrati po osnovu kamata.
CBCG je u novembru prošle godine privremeno ograničila kamatne stope na period od pola godine za sve novoodobrene kredite. Odlukom vrhovne monetarne institucije je bilo propisano da godišnja aktivna efektivna kamatna stopa za pojedinačni novoodobreni kredit koji banka odobri nekoj firmi ne može biti veća od 14 odsto, a za fizičko lice ne može biti veća od 15 odsto.
Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite, prema podacima CBCG na kraju juna 2013. godine iznosila je 10,3 odsto, ali je na kraju avgusta bila 8,95 i u pitanju je najniži nivo od kada se stopa statistički prati.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Fabris: Privremene mjere CBCG su uticale na sniženje kamata
Viceguverner CBCG Nikola Fabris za „Vijesti nedjeljom” je kazao da su trenutno kamatne stope niže nego što su bile prije uvođenja privremenih mjera.
“Smatramo da bi one trebale biti niže i da postoji prostor za njihovo sniženje. Imajući u vidu date okolnosti smatramo da bi najcjelishodnije rješenje bilo da se izmjenama zakona o obligacionim odnosima propiše najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa”, rekao je Fabris.
Kako je objasnio, imajući u vidu postojeći monetarni režim (eurizaciju), zakonske funkcije i ovlašćenja CBCG, mogućnosti uticaja vrhovne monetarne institucije na nivo kamatnih stopa u bankarskom sistemu su vrlo ograničene i prije svega se svode na kratkoročna ograničenja.
“Kao što smo i saopštili nakon isteka privremenih mjera, nastavljamo da pažljivo pratimo situaciju i u slučaju većih poremećaja ćemo ponovo intervenisati sa privremenim mjerama”, istakao je Fabris.
Viceguverner je kazao da je dosta razloga koji su uticali na visoke kamatne stope, od kojih je najvažniji visoko učešće loših kredita i neuredno izmirivanje kreditnih obaveza od velikog broja klijenata.
“Treba uzeti u obzir široko rasprostranjenu nelikvidnost realnog sektora, koja utiče na nedovoljan broj kvalitetnih projekata. U odnosu na pretkrizni period likvidna sredstva na međunarodnom tržištu su postala skuplja i ograničena. Takođe, jedan broj matičnih banaka se suočava sa teškoćama na matičnim tržištima i ima smanjene mogućnosti podrške bankama ćerkama što utiče na veću orijentisanost banaka na domaće depozite. To je uticalo na visok nivo kamatne stope na depozite koje posljedično utiču na kamatne stope na kredite”, objasnio je Fabris.
Iz vrhovne monetarne institucije ponavljaju da je potrebno izmjenama zakona o obligacionim odnosima propisati najviši dozvoljeni nivo ugovorne kamatne stope.
“Time bi se faktički ograničile ekstremno visoke kamatne stope koje se mogu okarakterisati i kao zelenaške. Ograničavanje kamatnih stopa je već poznata praksa u brojnim zemljama Evropske unije, u državama SAD-a, kao i u pojedinim zemljama u našem okruženju (Hrvatska i Makedonija)”, kazao je Fabris.
On je dodao da u četrnaest zemalja EU postoji gornja granica za ugovorene kamatne stope na kredite.
“CBCG je više puta uputila Vladi ovu preporuku, a to će i ponoviti kroz nove preporuke o ekonomskoj politici. Značaj ove preporuke će biti i dodatno potenciran uključivanjem iste u listu ključnih mjera ekonomske politike koje treba implementirati u 2014. godini”, istakao je Fabris.
Najveća godišnja prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite privredi na kraju avgusta sektoru privrede zabilježena kod gotovinskih (nenamjenskih) kredita i iznosila je 14,70 odsto, dok je ista najviša stopa kod sektora stanovništva zabilježena kod kredita namijenjenih za refinansiranje obaveza prema drugim bankama i iznosila je 12,82 odsto.
Bankari ne očekuju promjene
Generalni sekretar UBCG Mirko Radonjić kazao je da s obzirom na trenutno stanje na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu ne očekuju da će se do kraja godine stvoriti uslovi za značajnije pomjeranje kamata u bilo kom smjeru.
„Krediti i potraživanja koji kasne u otplati iznad 90 dana predstavljaju i dalje najveću ranjivost banaka u narednom periodu i pored svih dosadašnjih napora koje su banke preuzele na restrukturiranju kreditnog portfolija“, kazao je Radonjić, podsjećajući da su u toku aktivnosti na snižavanju stope nekvalitetnih kredita koje realizuje CBCG u saradnji sa Svjetskom bankom, Ministarstvom finansija i UBCG-om.
Prema podacima kojima raspolaže UBCG, kao je naveo Radonjić, za prvih šest mjeseci 2013. godine kreditna aktivnost banaka je dostigla nivo od 343 miliona eura uz prosječnu ponderisanu efektivnu kamatnu stopu od 10,30 odsto koja se kretala u okviru preporuka CBCG.
U UBCG su kazali da nemaju podatke o tome koliko iznosi prosječna efektivna kamatna stopa na potrošački kredit od 5.000 eura, gotovinski od 10.000 eura i stambeni od 20.000 eura, ali ni koliko na nivou sistema iznosi najveća efektivna kamatna stopa i za koji kredit.
