Kompanija Plava hidro pauer (PHP), čiji je vlasnik biznismen sa Kosova Florin Krasnići, potražuje od države i NLB banke 250.000 eura na ime aktivirane bankarske garancije za nerealizovanu investiciju, odnosno nedovršenu malu hidroelektranu (mHE) na Đuričkoj rijeci u Plavu.
Krasnićijeva kompanija tužbom traži da se utvrdi da garancija data u korist Ministarstva ekonomije nije na pravnoj snazi, te da se NLB banka obaveže da je vrati. Biznismen sa Kosova je jedan od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Država je u odgovoru navela da je postupanje po garanciji regulisano ugovorom o koncesiji, te da imaju pravo da se naplate zbog nepoštovanja odredbi. Banka kao drugotužena smatra da ne postoje uslovi da država podnese zaht jev za realizaciju garancije, pa time ni ugroženost ove kompanije, kao ni njihov pravni interes da uopšte podnesu takvu tužbu.
Na juče zaključenom pripremnom ročištu pred Privrednim sudom, pravni zastupnici kompanije Plava hidro pauer tražili su vještačenje vještaka ekonomsko-finansijske struke koji bi trebalo u vještačenju da precizira i iznos kamata koje potražuju, a za taj posao predložili su vještaka Srđana Pupovca. Takođe, predloženo je i svjedočenje Krasnićija, o kom će se sud naknadno izjasniti.
Krasnićijeva kompanija tvrdi da je država naplatila ovaj iznos znajući da garancija nakon marta 2020. godine nije proizvodila pravno dejstvo, a da je NLB od tada nezakonito držala novac na računu iako su istekli i rok važenja i u govori o garanciji i zalozi depozita iz 2018. godine. Osim toga, ovakva naplata je, kako ističu, nezakonita i zbog toga što je Vlada u oktobru 2019. zadužila Ministarstvo ekonomije da inicira sporazumni raskid, a krajem 2020. godine ova kompanija je obavijestila državu da ona raski da ugovor.
Iz Krasnićijeve kompanije navode da je Vlada objavila da je postupak raskida koncesija pokrenut zbog protivljenja mještana.
U vladinoj informaciji je, prema tvrdnjama investitora, jasno navedeno da ugovor nije raskinut krivicom investitora, i da zbog toga traži obeštećenje, što je, prema njihovim navodima, Vlada izbjegavala, pa je kompanija bila prinuđena da dostavi obavještenje o raskidu i pokrene postupak u kom traži odštetu. U podnesku stoji da je NLB nezakonito naplaćivala naknade za garanciju nakon marta 2020, čime im je nanijela štetu, zbog toga što novcem nisu mogli raspolagati. Traže da se iznos štete, koju tvrde da su pretrpjeli, utvrdi vještačenjem.
Naredno ročište zakazano je za 10. april u 12 časova.
Više investitora pokrenulo tužbe
Vlada Crne Gore, na čelu sa tadašnjim premijerom Zdravkom Krivokapićem, krajem 2020. godine raskinula je ugovore o koncesijama sa investitorima malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Raštak, Ljeviška, Reževića i Đurička rijeka, kao i Bistrica i Bukovica. Zbog toga je čak šest investitora na tim rijekama pokrenulo sporove protiv države jer nisu realizovali svoje investicije, a okvirno traže gotovo 57 miliona eura za naknadu štete i izgubljene dobiti. Najave o mogućim raskidima koncesija pojavile su se još 2019. godine za vrijeme vlade Duška Markovića, koji je tada istakao da je bilo određenih propusta, a protiv njihove izgradnje često su se bunili i lokalni mještani.
Dan
