Finansijska politika američke centralne banke stvara velike probleme zemljama u razvoju, a svađa oko budžeta u Vašingtonu bi tu situaciju mogla dodatno pogoršati, ocjenjuje Deutsche Welle.
Od početka krize, američka emisiona banka (Fed) preplavljuje tržišta jeftinim novcem kako bi stimulisala privredu. Sličnu politiku slijede i druge ustanove širom svijeta, poput Evropske centralne banke.
Šef Feda Ben Bernanke nedavno je rekao da bi ta ustanova mogla polako prestati s politikom niske diskontne stope, ali su i i na sam nagovještaj promjene politike, finansijska tržišta reagovala panično, pa je brzo povukao izjavu.
“Fed je poput odrasle osobe u prostoriji punoj djece i kad djeca traže slatkiše, jer je to trenutno njihova jedina hrana, tada Fed teško može reći: ”Žao mi je nema više””, objašnjava slikovito Barry Eichengreen sa kalifornijskog univerziteta Berkely, jedan od učesnika nedavno završenog Globalnog ekonomskog simpozijuma u njemačkom gradu Kilu.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Nejasna politika eskontnih stopa bi za zemlje u razvoju i za rastuće privredne sile mogla imati vrlo negativne posljedice, napominje Deutsche Welle.
“Prije nekoliko godina smo se morali spasavati od poplave jeftinog novca koja je prijetila Turskoj. Danas postoji opasnost da uopšte nećemo doći do kapitala”, kaže turski ministar finansija Mehmet Şimşek. Ulagači su, u strahu od kraja razdoblja jeftinog novca, počeli svoj novac da povlače iz rastućih privreda poput turske, brazilske ili indijske.
“Zemlje u razvoju i rastuće sile s pravom Fedu poručuju: ”Vi niste samo odgovorni za američku privredu, vi morate uzeti u obzir i naše potrebe””, kaže Ðu Ðongding, ekonomista Kineske akademije za sociološke nauke i bivši savjetnik Kineske centralne banke.
Međutim, i u tome se slažu i Şimşek i Ðu, takvi vapaji često nailaze na slab odjek.
Pritom su zapravo takozvane BRIKS-zemlje (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafricka Republika) te koje, kako kaže Endrju Šeng iz ekonomskog instituta Fang Global iz Hong Konga, razvijenim silama pozajmljuju novac.
“Mi smo ti koji bismo trebali odlučiti kako dalje”, kaže Šeng. No zasad nije poznato u kom smjeru bi ova odluka mogla ići – manje novca za zapadnjačke državne dugove, ili kontrola prometa kapitala. To bi, međutim, moglo imati dalekosežnije posledice.
“To bi bio kraj globalizacije. Jer u onom trenutku u kome od globalizacije profitira samo mali broj učesnika, dok ostatak pati na lokalnom nivou, tada će ta ista globalizacija biti odbačena”, prognozira Šeng.
Wiliam Rouds, koji je do 2010. vršio funkciju zamjenika direktora Sitigrupe, takođe upozorava na opasnost nestabilnog kursa Feda.
“Ako izlazak iz razdoblja politike jeftinog novca ne bude bio obavljen kako treba, onda nam predstoji nešto mnogo gore od krize kroz koju smo upravo prošli”, kaže Rouds.
On podsjeća na to da je i slom vještački naduvanog tržišta interneta prije desetak godina spasavan jeftinim novcem, što je uslijedilo novim prenaduvanim tržištem, tržištem nekretnina, čiji slom se osjeća još i dan danas.
Naznaka, međutim, da bi vijesti iz Vašingtona mogle umiriti tržišta su u posljednje vrijeme svađom oko budžeta u američkom Kongresu dodatno smanjene.
Ako ne dođe do kompromisa u sukobu izmedu demokrata i republikanaca 17. oktobra će SAD postati platno nesposobne, a barem kako se sada čini, kompromis nije na vidiku, napominje Deutsche Welle, prenosi Bizlife.
