Svjetski lideri podržali su planove regulatora da okončaju eru ‘previše velikih banaka da bi propale’ i primoraće ih da prikupe najmanje 1.200 milijardi dolara, uz neophodni završetak globalnih reformi bankarskog sistema.
Odbor za finansijsku stabilnost, kreiran od strane Grupe 20 nacija nakon kreditne krize 2008. godine, predstavio je prošle nedjelje prikaz toga kako bi najveće sjvetske banke mogle propasti ukoliko ih ne bi spasao novac poreskih obveznika.
Lideri G-20 na samitu u Antaliji, Turska potpisali su predloge mjera, koje takođe podrazumijevaju investitore u obveznice da preuzmu gubitke ukoliko banke propadnu i trebalo bi da krenu sa sprovođenjem 2019. godine.
Pravila ‘kapaciteta pokrivanja potpunih gubitaka’ kompletiraju rekonfiguraciju banaka tako poprave propuste i popune rupe izložene krizama. Ovo je samo nastavak mjera koje su bile propisane bankama u pogledu iznosa kapitala, a odbor takođe bi trebalo da primora najveće banke da izdaju obveznice čijom prodajom bi mogle biti konvertovane u akcije kako bi se očuvao kapital.
Komitet za superviziju banaka iz Bazela, koji postavlja međunarodne standarde za bankarske regulative, objavio je da će sljedeće godine kompletirati nova pravila za knjige o trgovanju i za izračunavanje stepena rizika aktive.
Prema pravilima odobrenim od strane G-20, 30 najvećih svjetskih banaka imaće dospjele obaveze i instrumente ‘lako dostupne za kauciju’ ekvivalentne 16% rizične aktive od 2019. godine, povišene na 18% od 2022. godine. Odbor navodi da bi nedostatak ispod 18% rizične aktive mogao da iznosi od 457 milijarde do 1100 milijardi eura, u zavisnosti koji instrument je u pitanju.
Kineskim bankama, koje su među najvećim u svijetu, biće dato dodatno vrijeme – 16% dos 2025. godine i 18% do 2028. godine. To praktično znači da bi u narednih 10 godina, tri najveće banke, Agricultural Bank of China Ltd., Bank of China Ltd. i Industrial & Commercial Bank of China Ltd. trebalo da izdaju čak 269 milijardi eura hartija od vrijednosti, u skladu sa regulativama Odbora.
Izvor: Economy