Kosovska Agencija za privatizaciju neće dozvoliti da stečajna uprava Atlas banke proda udio u firmi Rekreaturs, dok se pred sudom ne završi postupak utvrđivanja prava svojine nad nekadašnjom kosovskom firmom.
Kosovska Agencija za privatizaciju (KAP) neće dozvoliti da stečajna uprava Atlas banke proda udio u firmi Rekreaturs, koji je procijenjen na 14 milion eura, imajući u vidu da se pred kotorskim Osnovnim sudom vodi spor radi utvrđivanja prava svojine nad tom nekadašnjom kosovskom firmom. Atlas banka u stečaju je u vlasništvu biznismena sa Interpolove potjernice Duška Kneževića.
„Vijestima“ je u KAP -u rečeno da su pred sudom u Kotoru održana dva pripremna ročišta, a oni su upoznati sa aktulenom situacijom oko Atlas banke i eventualne prodaje udjela u firmi Rekreaturs.
KAP želi da dokaže da je firma Rekreaturs iz Prištine stvarni vlasnik 33 hiljada kvadrata na pjeni od mora, u zaleđu plaže Kamenovo, gdje je nekada bilo izgrađeno odmarlište radnika Kosova, a ne istoimena firma čije je sjedište u Budvi.
„Vijestima“ su u agenciji kosovske Vlade potvrdili da neće odustati da dokažu da je u pitanju prevara i da firma Rekreaturs Budva nije stvarni nasljednik prava svojine. „U smislu zaštite naših prava, a u vezi sa Rekreatursom, KAP je preduzeo sve procesno-pravne radnje predviđene važećim zakonima Republike Crne Gore, i po pravosnažnosti ovih odluka će preduzeti korake, u okviru svojih mogućnosti, za međunarodnu zaštitu svojih imovinskih prava“, saopštili su u KAP-u.
Oni su dostavili kompletnu dokumentaciju sa hronologijom događaja, na koji način su četiri nekadašnja radnika Rekreatursa sjedište firme iz Prištine prebacili u Budvu. U KAP-u su ranije „Vijestima“ kazali da nijesu upoznati sa načinom na koji je izvršena kasnija transformacija između DP Rekretaturs Budva i Atlas grupe iz Podgorice.
Atlas banka ima 18,4 miliona eura udjela u raznim kompanijama iz Atlas grupe, koje će stečajna uprava pokušati da unovči.
Najvredniji udio je od 99,7 odsto u firmi Rekreaturs procijenjen na 14 miliona eura. Atlas banka je postala vlasnik tog udjela nakon sporazuma iz 2017. godine sa firmama Atlas Invest iz Podgorice i VB Holding sa Kipra, koje su prenosom ovog udjela platile više kredita. Među otpisanim potraživanjima tada je bio i dug predsjednika države Mila Đukanovića po rivolving kartici od 16,7 hiljada eura.
Rekreaturs je bivša sindikalna firma iz Prištine koja je imala odmaralište na Kamenovu i planirala gradnju sličnog u Ulcinju. Pod nerazjašnjenim okolnostima firma je u toku rata 1999. godine preseljena za Budvu, a Atlas grupa je za 60 hiljada eura kupuje 2002. godine.
Stečajna uprava Atlas banke uskoro treba da objavi prodaju nekretnina Atlas banke procijenjenih na 40 miliona eura, kao i udjela u više firmi vrijednog 18 miliona eura.
Zaleđe plaže, gdje se nekada nalazilo kosovsko odmaralište, kako se navodi u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine, uknjiženo je najvećim dijelom na u firmu Rekreaturs Budva, a sukorišćenje manjim dijelom imaju Kosovska banka u stečaju, kao i firma Kožar SOUR Trgovina. Objema je sjedište u Prištini. Odmaralište je odavno van funkcije, ostalo su samo oronule barake koje su neupotrebljive, ali do danas u ovoj uvali nije započeta gradnja luksuznog turističkog naselja, kako je to planskim dokumentima predviđeno.
Na Kamenovu ucrtali turističko naselje
Ministarstvo održivog razvoja izdalo je 2014. firmi Rekreaturs urbanističko tehničke uslove (UTU) za uvalu Kamenovo, koji je tada bio prvi papir u proceduri dobijanja građevinske dozvole. Planskim dokumentom, koji je Vlada usvojila, u zaleđu plaže Kamenovo predviđena je gradnja turističkog naselja sa pet zvjezdica. Naselje objedinjuje hotel, dva kondo hotela, kao i 14 vila. Rekreautrs do sada nije podnosio zahtjev za dobijanja građevinske dozvole.
Iz Atlas grupe su u više navrata isticali da su zakonito postali vlasnici zemljišnog kompleksa. Oni su nedavno „Vijestima“ dostavili i planove za ovaj atraktivni komad budvanske obale. Investicija je vrijedna 88 miliona eura.
Investicioni projekat predviđa, osim gradnje hotelsko rezidencijalnog kompleksa proširivanje plaže, kao i stavljanje u funkciju kamenog dijela obale, te gradnje privremenih objekata sportsko rekreativnih i zabavnih sadržaja.
Starosjedioci traže povraćaj imovine
Priča o Kamenovu počela je davne 1957. kada je sreski odbor na Cetinju izvršio eksproprijaciju ukupno 15.000 kvadata zemlje od starosjedilaca. Izgrađeno je odmaralište krajem 50-ih godina prošlog vijeka, za potrebe radnika sa Kosova, da bi se 1989. Rekreaturs uknjižio na dodatnih 12 hiljada kvadrata, ukupno 33.000, na koliko se prostire zaleđe plaže.
Prava drama počinje nakon ratnih dešavanja na Kosovu, kada se 1999. u govtovo oronulo radničko odmaralište useljavaju izbjeglice sa Kosova. Nekoliko radnika Rekreatursa iz Prištine sjedište firme premještaju u Budvu i atraktivni kompleks knjiže na tu firmu, koja kasnije ulazi u privatizaciju.
Kamenovo potražuju i mještani, koji tvrde da im je zemlja oteta, te traže povraćaj. Mještani Kamenova i Svetog Stefana već više od deceniju vode sudsku borbu za povratak svoje đedovine, koja im je oteta u uvali Kamenovo. Osnovni sud u Kotoru još prije 15 godina donio privremenu mjeru zabrane otuđenje, raspolaganja i opterećenja zemljom.
Izvor: Vijesti online
Foto: Budva.com
