Najmoćnije svjetske privrede uvode programe podsticaja u stotinama i hiljadama milijardi dolara kako bi pomogle svojim građanima i kompanijama izloženim ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa, dok tržišta bilježe ogromne gubitke usljed ograničenja koja su omela normalan život i zaprijetila recesijom, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Najbogatije države pripremaju skupe mjere za borbu protiv globalnih posljedica koronavirusa koji je doveo do ograničenja nezabilježenih od Drugog svjetskog rata i gurnuo privrede ka recesiji, ističe Rojters.
Mada je glavni cilj spriječiti smrtne slučajeve, globalne sile su takođe, ukazuje Rojters, fokusirane kako ograničiti neizbježne razorne ekonomske posljedice.
Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa predložila je upumpavanje hiljadu milijardi dolara u tržište najveće svjetske privrede.
Tramp takođe želi da vlada pošalje novac Amerikancima u roku od dvije nedjelje pošto je broj smrtnih slučajeva prešao 100, a broj registrovanih oboljelih premašio 5.700 u SAD.
Velika Britanija najavila je paket pomoći od 330 milijardi funti (400 milijardi američkih dolara) za kompanije kojima prijeti kolaps.
Stručnjaci predviđaju da bi nivo pozajmica mogao biti nalik ogromnom zaduživanju za vrijeme rata protiv nacističke Njemačke.
Francuska će upumpati 45 milijardi eura (50 milijardi dolara) kao kriznu mjeru u svoju privredu da pomogne kompanijama i radnicima, dok se očekuje smanjenje BDP-a od jedan odsto ove godine.
Međutim, i s obećanom velikom potrošnjom, svjetska tržišta i cijene nafte nisu u stanju da se oslobode noćne more koronavirusa, pa je u ponedjeljak na Volstritu zabilježen najveći pad od kraha berze na “Crni ponedjeljak” 1987, navodi Rojters, dodajući da ekonomisti kažu da je na vidiku globalna recesija uporediva s finansijskom krizom 2008, mada mnogi predviđaju brzi oporavak kada pandemija bude gotova.
Vlade i centralne banke uvode vanredne mjere i ubrizgavaju zapanjujuće sume u globalnu ekonomiju kako je pandemija koronavirusom poremetila normalan život, ali su tržišta poklekla jer se svijet suočava s najvećom krizom od 2008. i zasad se opiru naporima da se vrati stabilnost dok se zaraza širi Zapadom, ukazuje agencija Frans pres.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je omogućio 50 milijardi dolara za pomoć siromašnijim zemljama, ali je pozvao na “globalni odgovor”.
Medjutim, za razliku od 2008. poslovni svet uzalud čeka na zajednički plan potrošnje najmoćnijih privreda, navodi AFP, dodajući da su lideri G7 u ponedeljak obećali da će koordinisati napore i uraditi sve što treba da zaštite rast, ali nisu ponudili konkretan plan delovanja.
Pored SAD i evropskih zemlja, i druge snažne privrede su uvele mere podsticaja, ukazuje AFP.
Kanadske vlasti su najavile kreditni paket vredan 7,5 milijardi američkih dolara za pomoć kompanijama i smanjile referentne kamatne stope. Novi Zeland je najavio paket podsticaja u vrijednosti od 7,3 milijardi američkih dolara, dok je Australija objavila plan potrošnje od 11 milijardi američkih dolara, što je nešto ispod jedan odsto BDP-a, kako bi izbjegla svoju prvu recesiju u 29 godina.
Kina je smanjila kamatne stope i obećala niz mjera uključujući poreske olakšice i veće fiskalne transfere iz Pekinga ka virusom pogođenim regionima.
Japan, koji se suočava s troškovima mogućeg odlaganja Olimpijskih igara u Tokiju, ponudio je najmanje 15 milijardi dolara u programima zajmova za svoje kompanije.
Vlada Hongkonga svakom stalnom rezidentu daje iznos u vrijednosti od 1.280 američkih dolara, kako bi prevazišla recesiju izazvanu višemjesečnim protestima, a sada pogoršanu koronavirusom.
Evropske vlade najavile su stotine milijardi eura pomoći privredama, kompanijama i radnicima pogođenim posljedicama koronavirusa, primenjujući oruđa razvijena tokom krize eura i odustajanjem od stroge zabrane državne pomoći, ukazuje Volstrit džurnal.
Evropski fiskalni lijek na krizu koronavirusa, međutim, rizikuje produbljivanje ekonomskih razlika, ocjenjuje list navodeći da bi fiskalno stabilnim zemljama poput Njemačke i Nizozemske mogao pomoći da prevaziđu ekonomsku krizu, ali i da destabilizuje zemlje s mnogo većim dugom kao što je Italija.
Ministri finansija EU u ponedjeljak su rekli da već najavljeni planovi fiskalnih podsticaja iznose jedan odsto BDP-a u 2020. i da podrška likvidnosti preko garancija vlada i odloženog plaćanja poreza čini najmanje 10 odsto BDP-a EU, ukazuje Volstrit džurnal i podsjeća da je na početku finansijske krize 2008. EU upumpala 200 milijardi eura u privredu, što je bilo oko 1,5 odsto BDP-a.
Njemačka kao najveća evropske privreda najavila je najveće mjere, navodi list, dodajući da su njemački zvaničnici rekli da bi Vlada mogla da obezbijedi potencijalno neograničeno finansiranje pogođenih kompanija, uključujući mjere koje su pomogle da ta zemlja prije deset godina skoro bez ožiljaka prođe finansijsku krizu.
Središnji dio plana Berlina je 550 milijardi eura programa zajmova i garancija zajmova za kompanije, mada je vlada naglasila da nema ograničenja finansijske pomoći.
S druge strane, Italija i Španija, dvije zemlje najteže pogođene virusom, više su oprezne, ocjenjuje američki list.
Italijanska vlada je najavila plan potrošnje od 25 milijardi eura koji uključuje dodatna sredstva za zdravstvenu zaštitu i suspenziju plaćanja poreza i olakšice na hipoteke za ugrožene kompanije i domaćinstva.
Španija je najavila do 200 milijardi eura podrške, uključujući privatne fondove koje vlada želi da mobilizuje, ali samo 17 milijardi eura od ukupne sume biće direktna podrška.
Evropska centralna banka (ECB) najavila je u srijedu pokretanje novog proširenog programa za otkup obveznica u iznosu od 750 milijardi eura do kraja godine kako bi smirila tržišta uznemirena pandemijom, navodi Asošiejtid pres (Associated Press).
Cilj otkupa obveznica država i iz privatnog sektora je da smanji troškove pozajmljivanja, objašnjava AP i ukazuje da su porasli troškovi pozajmljivanja prezadužene Italije, kao i da se eurozona suočava s drastičnim ekonomskim padom, pošto su mnogi poslovi zatvoreni.
Porast troškova pozajmljivanja je podsjetio je na dužničku krizu 2010-12. kada su previranja na tržištu i rast prinosa na obveznice zaprijetili raspadu monetarne unije, ističe AP i ukazuje da je ta kriza smirena sličnim obećanjem ECB da će kupovati obveznice zemalja u problemu.
Novi program ima ključnu razliku, kako ukazuje AP, pošto ne zahtijeva da članice pristanu na ograničene potrošnje. ECB već ima podsticaje s negativnim kamatnim stopama na depozite od komercijalnih banka i postojećim otkupom obveznica od 20 milijardi eura.
