Zbog negativnih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa, osiguravajuće kuće su se suočile sa manjim iznosom fakturisanih bruto-premija, nestankom potražnje za određenim vrstama proizvoda, kao što su putno, granično, osiguranje hotelskih gostiju i stranih državljana…
Osiguravači za “Vijesti” kažu da se u ovom trenutku teško mogu precizno izmjeriti sve negativne efekte uticaja aktuelne krize na poslovanje, zbog neizvjesnosti koju nosi pandemija.
Manja tražnja
U Sava osiguranju su kazali da izvještaji o radu osiguravajućih kuća pokazuju da je za vrijeme od početka pandemije manji iznos fakturisane premije na tržištu u odnosu na isti period prošle godine, što je direktna posljedica smanjenog interesovanja firmi i građana za proizvode osiguravajućih kuća, zbog krize prouzrokovane pojavom novog koronavirusa.
“Pojava pandemije posredno na više načina utiče na poslovanje osiguravajućih kuća. Prvenstveno kroz potrebu osiguravača za organizacionim prilagođavanjem u vanrednim okolnostima i nižim iznosom prihoda od premije zbog smanjenih privrednih aktivnosti. Predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da će zbog pojave pandemije u najboljem scenariju državni BDP pasti za 9 odsto, sigurno će imati uticaj i na smanjenje tražnje za uslugama osiguranja”, objašnjavaju u Sava osiguranju, čiji je izvršni dirketor Nebojša Šćekić.
Objasnili su da su vanredne mjere za sprečavanje širenja zarade potpuno ili djelimično obustavile rad pojedinih firmi, te da je to za posljedicu imalo i smanjenje njihovog interesovanja za kupovinu određenih proizvoda na tržištu osiguranja i u konačnom pad planiranih prihoda za određene vrste osiguranja.
Navode da je vanredna mjera ograničenja kretanja uticala na smanjenje tražnje za određenim proizvodima, u prvom redu na pad prodaje obaveznog osiguranja od autoodgovornosti koji u ukupnom iznosu fakturisane premije u Crnoj Gori ima najveće učešće.
“Zbog pada prodaje novih vozila, kao i zbog gotovo potpune obustave rada rentakar kuća u Crnoj Gori, značajno je smanjen i broj izdatih kasko-polisa. Zbog zatvaranja granica umnogome je smanjen prihod od prodaje graničnog osiguranja, dok je prodaja putnog zdravstvenog osiguranja gotovo potpuno prestala. Do pada iznosa fakturisane premije došlo je i u segmentu osiguranja robe u prevozu…”, objašnjavaju u Sava osiguranju.
Bez otkupa polisa
U toj osiguravajućoj kući ocjenjuju da se značajniji udar na ekonomiju Crne Gore, a samim tim i na tržište osiguranja, može očekivati u narednih nekoliko mjeseci, za vrijeme trajanja turističke sezone.
“Znajući da prihod od turizma čini skoro četvrtinu našeg BDP-a, a da je u ovom momentu vrlo neizvijesno na koji način će se i u kojem obimu ostvariti planovi turističke privrede, teško je prognozirati kakve će implikacije ostaviti na kompletnu privredu, a samim tim i na tržište osiguranja. Izvjesno je da će u odnosu na prošlu godinu biti manji prihodi od premije po osnovu osiguranja gostiju hotela, kao i drugih vrsta osiguranja koja su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa subjektima koji se bave turističkom djelatnošću”, kazali su u Sava osiguranju, istakavši da je sigurno da će kao vrlo stabilna i odgovorna kompanija, nastaviti sa pružanjem usluga na najvećem mogućem nivou, onako kako su klijenti od njih i navikli.
I u osiguravajućoj kući Grave su istakli da je cijelo tržište osiguranja pogođeno pandemijom, te da je u ovom momentu evidentan pad novozaključenih ugovora.
“U narednim mjesecima može se očekivati pogoršanje opštih ekonomskih uslova, što može rezultirati padom premije osiguranja i plasmana finasijskih sredstava. U otežanim uslovima rada usljed pandemije kovida-19, pad novozaključenih ugovora je očekivan. Imajući u vidu ostvarene sjajne rezultate u prethodnim godinama poslovanja, akumulirani kapital i rezerve, ne očekujemo da će pandemija bitnije uticati na naše poslovanje”, objasnila je izvršni direktor Grave osiguranja Maja Pavličić.
Ona je kazala da su od momenta uvođenja privremenih mjera NKT-a, zbog nemogućnosti direktnog kontakta sa potencijalnim klijentima, imali smanjen broj novozaključenih ugovora osiguranja života.
“Ako posmatramo broj novozaključenih ugovora u odnosu na isti period prošle godine, pad je značajan. Posmatrano kroz iznos uplaćene premije, gubitak iznosi 5 odsto. Sa druge strane, nemamo povećanje broj zahtjeva za otkup polisa osiguranja, kao najnepopularniji način prestanka ugovora o osiguranju života. Klijenti bez straha mogu računati na stabilnost. Naša stopa solventnosti svake godine višestruko premašuje zakonom propisanu, a našim smo osiguranicima po polisama životnog osiguranja svake godine pripisali dobit”, zaključila je Pavličićeva.
Manja tražnja za proizvodima koji se nude u saradnji sa bankama
U osiguravajućoj kući Unika su kazali da je za vrijeme trajanja pandemije i preduzetih vanrednih mjera Vlade skoro nestala potražnja za određenim proizvodima osiguranja, kao što su putno osiguranje, granično osiguranje, osiguranje stranih državljana i osiguranje hotelskih gostiju, dok je značajno zabilježeno interesovanje klijenata za kolektivnim osiguranjem od nezgode i osiguranjem domaćinstava.
“Zbog smanjene kreditne aktivnosti u ovom periodu, došlo je i do pada potražnje za proizvodima koji se nude u saradnji sa bankama”, kazali su u Unika osiguranju i dodali da nakon prestanka djelovanja uticaja kovida-19 očekuju stabilizaciju trenda premije osiguranja ključnih segmenata koji su zabilježili pad.
Prema ocjeni Unika osiguranja, u zavisnosti od strukture portfolija osiguravajućih kuća uticaj pandemije može da ima različite efekte.
“Raspolažemo stabilnom finansijskom aktivom, pa u skladu sa tim ne očekujemo poteškoće sa likvidnošću uprkos nepovoljnom okruženju. Ne očekujemo povećanje tehničkih rezervi zbog očekivanog pada portfelja osiguranja u uslovima poslovanja u vanrednim okolnostima, kao i značajan pad broja polisa, osim u segmentima koji su bili direktno pogođeni trenutnom situacijom. To su putno zdravstveno osiguranje (usljed smanjenog putovanja van granica naše zemlje), granično osiguranje (zatvorene granice) i osiguranje hotelskih gostiju koje će najvjerovatnije biti rezultat slabije popunjenih smještajnih kapaciteta“.
