Još traju pregovori Ministarstva i kompanije CRBS u vezi sa zahtjevom za dodatna plaćanja i rokovima završetka. Nadzor utvrdio da većina zahtjeva za dodatna plaćanja i rokove nije opravdana.

Pregovori između Ministarstva kapitalnih investicija i graditelja dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa kineske kompanije CRBC u vezi sa dodatnim plaćanjima i rokovima završetka još traju, a ukoliko ne bude bilo dogovora vodiće se arbitraža u Cirihu, kazali su “Vijestima” iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Zvanični nadzor radova je utvrdio da kašnjenja zbog pandemije kovida nije trebalo da budu duža od 48 dana. Kašnjenja zbog ove situacije prema izmjenama rokova trajala su oko godinu i po.

Za svako kašnjenje izvođača, država prema ugovoru ima pravo naplate penala. U slučaju kašnjenja završetka radova primjenjuju FIDIC pravila, prema kojima se naknada štete zbog kašnjenja obračunava u iznosu od 0,01 odsto iznosa ugovora dnevno za kašnjenja do 90 dana, a nakon perioda od 90 dana dnevno obeštećenje iznosi 0,02 odsto ugovorenog roka, Ugovorena cijena je 809 miliona eura pa bi 0,01 odsto iznosilo 80,9 hiljada eura dnevno.

Penali za godinu kašnjenja 51 milion?

Na primjer, ukoliko bi se dokazalo neopravdano kašnjenje izvođača od godinu, penali bi iznosili 51 milion eura. Međutim i izvođač ima pravo na obeštećenje ako su kašnjenja izazvana greškom investitora, odnosno države, kao i ukoliko je zbog grešaka u tehničkoj dokumentaciji, koju je dobio od investitora, imao povećane troškove.

”Zahtjevi izvođača radova za dodatna plaćanja i dodatni rok realizacije na koje je imao pravo shodno Ugovoru o projektovanju i izgradnji, tretiraju se u ugovorenim procedurama, o čijim detaljima nije moguće govoriti do njihovog okončanja, o čemu će javnost biti upoznata. Ukoliko bi se sporovi na kraju vodili u arbitražnom postupku to bi bilo pred Arbitražnim sudom Trgovinske komore u Cirihu, shodno Ugovoru. Prema vrednovanjima Nadzornog organa sva potraživanja izvođača radova za dodatnim sredstvima i dodatnim rokom realizacije se smatraju neopravdanim osim zahtjeva za dodatnim rokom realizacije, i to od 48 dana, usljed rada u globalno izraženim posljedicama pandemije kovid-19”, navedeno je “Vijestima” iz Ministarstva.

Projekat je započet dok je Ministarstvo saobraćaja vodio Ivan Brajović. CRBC za taj period, kako su ranije saopštavali, ima primjedbe na pripremu projekta, geološke karte i druge djelove tehničke dokumentacije i projekata, zbog čega su glavni građevinski radovi počeli tek nakon godinu od uvođenja u posao.

Radove je zatim nastavilo da prati ministarstvo kojim je rukovodio Osman Nurković. On je potpisao jedan aneks o produženju roka za završetak radova. Tada je došlo i do spora u vezi sa tim da li je osnovnim ugovorom bila predviđena i izgradnja prve faze petlje “Smokovac”. Nurković i tadašnji premijer Duško Marković su na početku tvrdili da petlja jeste ugovorena, ali su na kraju pristali da dodatno plate 30 miliona za taj posao koji je kao podizvođač uradila kompanija “Bemax”.

Kako su mijenjani rokovi

Prema osnovnom ugovoru rok za završetak radova je bio četiri godine odnosno 11. maj 2019. godine, a Nurković je potpisao aneks kojim se on produžava do 30. septembra 2020. godine bez utvrđivanja krivca za kašnjenje i obaveze plaćanja penala.

Kako ni tada, radovi nisu završeni, a nove Vlada izabrana je tek u decembru 2020. godine. Novi resorni ministar Mladen Bojanić je početkom 2021. godine potpisao drugi aneks kojim se rok produžava do 30. novembra te godine, uz obavezu da se penali za kašnjenje i obeštećenje izračunaju nakon završetka izgradnje.

Auto-put nije otvoren ni nakon tog roka. Iako je došlo do promjene vlasti, stari odbor direktora “Monteputa” je smijenjen tek u septembru 2021. godine, zbog toga što su sami sebi mijenjali Statut kompanije i pokušali onemogućiti svoju smjenu.

Iako se tadašnji rok od 30. novembra približavao, prethodni odbor direktora i menadžment “Monteputa” nije završio nabavku neophodne opreme i instalacija za funkcionisanje i održavanje auto-puta. Proceduru javne nabavke pokrenula je tek nova uprava. Prema zakonu auto-put se ne može otvoriti bez opreme za nadzor, bezbjednost i održavanje, pa bi posljednje kašnjenje od oko šest mjeseci moglo biti na teret države, odnosno bivše uprave “Monteputa”.

Ova dionica auto-puta je otvorena tek 13. jula ove godine, odnosno sa tri godine i dva mjeseca zakašnjenja.

Kompaniji CRBC do sada plaćeno 855 miliona

Prema podacima iz MKI, kompaniji CRBC je do sada plaćeno 855 miliona eura – za glavne građevinske radove 797.515.593,50 eura, za privremeno napajanje gradilišta električnom energijom 8.601.206,74 eura, za prvi fazu petlje “Smokovac” 30.196.107,02 eura, za sistem vodosnabdijevanja 13.483.672,95 eura i za postavljanje kablovske kanalizacije na otvorenoj trasi i mostu “Moračica” 4.805.504,87 eura.

Ovim je osnovna cijena premašena za 46 miliona eura kod radova koje je izvodio CRBC i njegovi podizvođači. Međutim, bilo je i radova koji su izvodili drugi, tako je “Monteput” platio 39 miliona eura za izgradnju elektromreže na auto-putu. Ova kompanija je finansirala i opremanje instalacijom, kupovinu opreme za održavanje…

Još nije gotov predlog trase za jadransko-jonski autoput

Država bi uskoro trebala i da definiše trasu jadransko-jonskog auto-puta koji bi u Crnu Goru ušao iz Bosne i Hercegovine, a sa auto-putem Bare – Boljare bi se ukrštao kod Farmaka iznad Podgorice.

”Kontaktna tačka Jadransko-jonskog autoputa (kontinentalna varijanta) između Crne Gore i BiH je već definisana u mjestu Nudo, a priprema dokumentacije bi morala biti oslonjena na novi Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine koji je u pripremi. Za ovaj projekat je prethodno, još 2009. godine rađena Studija opravdanosti koja je tretirala ovaj autoputni pravac zajedno sa autoputem Bar-Boljare, kada je i pripremano idejno rešenje za ovaj projekat. Bitno je istaći da dio indikativnog proširenja Trans-evropske transportne mreže (TEN-T) kroz Crnu Goru nije ovaj već tzv. Plavi autoput koji tretira trasu Brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, i da rezultati upravo završene Studije opravdanosti autoputa Bar-Boljare ukazuju da država mora pažljivo definisati prioritete realizacije u periodu izgradnje čitavog autoputa Bar-Boljare, što znači u pretpostavljenom okviru do 2035. godine”, saopšteno je iz Ministarstva.

Od Andrijevice brza cesta?

Na nedavnoj prezentaciji fizibiliti studije za preostale dionice auto-puta, navedena je mogućnost da se od Andrijevice do Boljara izgradi brza cesta a ne puni profil auto-puta.

”Pitanje profila dionice Andrijevica-Boljare još je otvoreno. Kako će se prije početka izgradnje svake dionice ažurirati Studija opravdanosti ovo pitanje će biti dodatno stručno sagledano, uvažavajući sve aspekte realizacije, kao i profil pogranične dionice sa strane Srbije”, naveli su iz MKI.

Početak izgradnje nove dionice krajem 2024.

Izgradnja naredne dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica mogla bi početi tek krajem 2024. ili početkom 2025. godine, a dio novca se očekuje od EU fondova.

”Javnosti je već poznata činjenica da je u toku priprema idejnih projekata i elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo, koja se finansira bespovratnim sredstvima Evropske komisije (5,5 miliona eura) koja su dodijeljena kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan, i čiji se završetak očekuje početkom 2023. godine. Izbor projektanata se vršio u skladu sa Metodologijom donatora, nezavisno od investitora – korisnika sredstava. Prema istom izvoru u avgustu ove godine su dostavljeni zahtjevi za dodijeljivanje bespovratnih sredstava za pripremu glavnih projekata sa pratećom tehničkom dokumentacijom, tenderskom dokumentacijom i ažuriranje Studije opravdanosti (10,56 miliona eura), kako bi se stvorili uslovi da se krajem 2024. godine ili početkom 2025. godine raspiše tender za izgradnju prve naredne dionice na potezu od Mateševa do Andrijevica, kao logičnom građevinskom i funkcionalnom nastavku tekuće investicije. Za izgradnju ove dionice 40% procijenjene vrijednosti bilo bi obezbijeđeno iz bespovratnih sredstava Investicionog okvira za Zapadni Balkan, a ostatak se namjerava obezbijediti kreditnim zaduženjem kod EBRD (i/ili druge međunarodne finansijske institucije) i iz državnog budžeta”, naveli su iz Ministarstva.

Izvor: Vijesti