Aktuelna pandemija zarazila je svijet ne samo virusom, već i dugovima. Zbog velikih izdvajanja za zdravstvo i privredu rastu dugovi država, a na ličnom planu oni koji su se razboljeli znaju da im je korona priredila ekstratrošak.
Tako je javni dug eurozone, njenih država članica, dostigao vrijednost svega onoga što ta, inače, jaka ekonomija, stvori za godinu dana. Kako je nominalno riječ o hiljadama milijardi eura jednostavnije je navesti da je javni dug eurozone premašio u prvom tromjesečju 2021. godine nivo od 100 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prvi put ikada.
Prema upravo objavljenim podacima agencije EU za statistiku, Eurostata, javni dug eurozone popeo se u prvom kvartalu na 100,5 odsto BDP-a sa nivoa od 97,8 procenata na kraju posljednjeg tromjesečja 2020.
U Evropskoj uniji taj odnos je porastao sa 90,5 na 92,9 odsto. Najviši nivo državnog duga prema BDP-u na kraju prvog tromjesečja 2021. imala je Grčka (209,3 odsto), a slijede Italija (160), Portugalija (137,2), Kipar (125,7), Španija (125,2), Belgija (118,6) i Francuska (118), dok najniži nivo ima Estonija (18,5), Bugarska (25,1) i Luksemburg (28,1).
Prema Evrostatu od zemalja članica EU sa prostora bivše Jugoslavije, javni dug Hrvatske je u posmatranom periodu porastao na 91,3 odsto BDP-a, dok je u Sloveniji iznosio nešto manje od 90 procenata.
Politika
