• Turizam je ključna privredna grana Crne Gore koja čini trećinu BDP-a, ali je i ranjiva, pa odgovori na uočene izazove nijesu samo u nadležnosti jednog ministarstva, već traže saradnju brojnih činilaca.

Simonida Kordić, ministarka turizma Crne Gore, u publikaciji “Vodič Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori za 2024. godinu” , a u izdanju Savjeta stranih investitora (MFIC)  kaže da se samo zajedničkim radom vlasti i privrede mogu popraviti „slabe tačke” u turizmu i zemlja učiniti još privlačnijom za turiste. Takođe, da bi se unaprijedila turistička ponuda i uskladila sa potrebama i očekivanjima turista, važno je znati koliko turista, iz kojih država i u kojem periodu posjećuje različite destinacije u zemlji. Tako turistička privreda može prilagoditi svoju ponudu različitim profilima turista, a uz pomoć digitalnih rješenja, učiniti svoje poslovanje efikasnijim.

„Uzročno-posljedična veza saobraćaja i turizma itekako utiče na kvalitet ukupne usluge koju gost očekuje od jedne turističke destinacije. U tom smislu, uspostavljena je tijesna saradnja sa ministarstvom i institucijama nadležnim za saobraćaj, kako bi proširili i unaprijedili kapacitete ali i prvi utisak svakog gosta na ulaznim kapijama naše zemlje“, kaže Kordić. Zato je jedan od njenih prvih sastanaka po preuzimanju funkcije bio sa direktorom Aerodroma Crne Gore. „Razgovarali smo o ključnim inicijativama za unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore i razvoju aerodromske infrastrukture. Saglasili smo se da je neophodno aktivno pregovarati sa niskotarifnim avio-kompanijama, kako bi se proširila mreža letova ka Crnoj Gori i time povećala povezanost sa ključnim evropskim destinacijama“, kaže ministarka turizma. Ona napominje da je neophodna i efikasnija, ali i sigurnija procedura provjere lica koja prelaze granicu. „Stoga je uspostavljena više nego dobra saradnja sa Upravom policije, kako bi obezbijedili brz i bezbjedan protok ljudi sa naglaskom na period ljetnje sezone, kada najveći broj turista i dolazi u Crnu Goru“, navodi Kordić.

Kakvi su konkretni planovi za uvođenje digitalizacije u turistički sektor?
— U skladu sa savremenim kretanjima i promjenama, za očekivati je da će digitalna, uz zelenu tranziciju, igrati važnu ulogu, što će svakako doprinijeti povećanju „otpornosti“ turizma na brojne i sve veće izazove. Stoga, jedan od modela za koji se snažno zalažemo je uvođenje jedinstvenog, sveobuhvatnog sistema koji bi povezivao turističku privredu sa drugim institucijama poput Uprave javnih prihoda, MUP-a i slično. Na taj način će se pojačati borba protiv sive ekonomije, ukloniti neke postojeće biznis barijere, olakšati registracija gostiju, poboljšati priliv prihoda od turističkih taksi, kao i kontrola plaćanja poreskih i drugih obaveza.

Značaj ovog projekta je izuzetan, jer statistički podaci, njihova obrada i analiza predstavljaju osnovu za kvalitetniji razvoj turizma. To podrazumijeva rad ne samo na državnom nivou, već i na nivou lokalnih zajednica u kojima se formira turistički proizvod. Sa druge strane, atraktivnost naše ponude, na najefikasniji način prezentuje se putem digitalnih alata. Crna Gora ima proizvod za ponuditi turistima sa najraznovrsnijom tražnjom, koja se, uz digitalizaciju o kojoj govorimo, oblikuje upravo prema njihovim potrebama i željama.

Mi, pri čemu mislim na sve partnere u lancu stvaranja turističke ponude, treba da istrajemo na posvećenosti zajedničkom radu, sa ciljem da očekivanja turista i prevaziđemo, na zadovoljstvo turista, ali i na dobrobit našeg stanovništva i turističke privrede.

Koje elemente bi trebalo unijeti u novu strategiju razvoja turizma da bi Crna Gora mogla da prati velike promjene koje se događaju u ovoj industriji?
— Aktuelna Strategija turizma ističe naredne godine i mi već planiramo da krajem 2025. godine angažujemo relevantne stručnjake koji će u saradnji sa Ministarstvom raditi na novom dokumentu, koji će biti usklađen sa evropskom praksom i potrebama domaćeg tržišta.

Mi, svi partneri u turizmu, treba da budemo posvećeni zajedničkom radu kako bismo ispunili i nadmašili očekivanja turista i unaprijedili našu turističku privredu. Vlada planira da kontinuirano poboljšava ambijent za strane investicije i unaprijedi ekonomsku tranziciju ka članstvu u EU. Očekujem da će digitalizacija, zajedno sa zelenom tranzicijom, imati važnu ulogu i pomoći turizmu da postane otporniji na sve veće izazove.

Investicije u turizam su ključne, a sarađujemo sa Savjetom za konkurentnost i Savjetom za strane investitore na uklanjanju poslovnih barijera. U izradi nove Strategije, akcenat će biti na očuvanju prirodnih, kulturnih i drugih autentičnih resursa, što je osnova za razvoj cjelogodišnje, diversifikovane turističke ponude, a koja se odnosi i na sport, rekreaciju, avanturizam, ruralni razvoj, zdravstveni turizam… Time će se zadovoljiti i sve veće potrebe savremenih turista za boravkom u prirodi, u manjim ugostiteljskim objektima, porodičnim gazdinstvima ali i savremenim visokokvalitetnim smještajima. Upravo u ovim sferama nalaze se najveći potencijali razvoja turizma Crne Gore. Takođe, razvijanjem destinacijskog menadžmenta možemo biti na dobrom putu za bolje pozicioniranje Crne Gore na svjetskoj turističkoj mapi.

Koji su vaši planovi za produženje boravka turista i povećanje lokalne potrošnje?
— Naš cilj je Crna Gora kao održiva turistička destinacija sa tzv. 365 ponudom. Stoga je diversifikacija turističkog proizvoda uz širenje ponude prostorno, na cijelu Crnu Goru, i vremenski, i u periodima prije i poslije glavne sezone, okosnica naših planova koji se definišu u programskim i strateškim dokumentima.

Crna Gora, kao turistička destinacija, podijeljena je na osam turističkih klastera koji se međusobno razlikuju po sociokulturološkim, istorijskim, tradicionalnim, prirodnim i ekonomskim karakteristikama: Ulcinj sa Adom Bojanom, Barska rivijera sa Skadarskim jezerom, Budvanska rivijera, Bokokotorski zaliv, Prijestonica Cetinje, Glavni grad sa Centralnom regijom, Bjelasica, Komovi i Prokletije, te Durmitor i Sinjajevina sa rijekama Tarom i Pivom. Njihovim uvezivanjem stvaramo jedinstven i specifičan turistički proizvod i autentično iskustvo koji današnji turisti, naročito oni koji dolaze sa dalekih tržišta, i traže. Jug i sjever naše države nijesu dvije odvojene cjeline, one su komplementarne i iz toga treba crpiti benefite. Ukoliko stvorimo, ali svi zajedno, turistički proizvod koji je cjelogodišnji, sasvim je izvjesno da će to biti osnova i za povećanje lokalne potrošnje, jer je poznato da turizam u velikoj mjeri doprinosi razvoju gotovo svih ostalih privrednih djelatnosti.

Koje korake preduzimate za podršku preduzetništvu i inovativnim inicijativama u turističkoj industriji, posebno u kontekstu održivog razvoja i novih tehnologija?

— Preduzetništvo, sa akcentom na mlade i žene, kao i porodični biznis, od posebnog je značaja za turizam Crne Gore, jer se naša turistička industrija jednim dijelom bazira na radu mikro, malih i srednjih preduzeća. Tim povodom, resorno ministarstvo već duži period, na godišnjem nivou, priprema i realizuje programe podsticajnih mjera u oblasti turizma. Program se primjenjuje kroz javne pozive na koje se dostavljaju projekti, a za čiju organizaciju, ukoliko ispune određene kriterijume, Ministarstvo pomaže finansijski.

I ovogodišnjim Programom podsticajnih mjera u oblasti turizma, kao što je bio slučaj i u dosadašnjem periodu, podstiče se, pored ostalog, organizovanje brojnih manifestacija i festivala, doprinosi se unapređenju ponude i podizanju nivoa kvaliteta usluga u ruralnom, MICE turizmu, kao i razvoju inovativnih usluga u kulturnom, zdravstvenom, sportskom i drugim vidovima turizma. Krajnji cilj programa je unapređenje ponude, produženje turističke sezone i brži razvoj sjevernog regiona Crne Gore. Na taj način, između ostalog, obezbjeđuje se pravilno upravljanje destinacijom, očuvanje kulturno-istorijske baštine i poštovanje principa i standarda koji se odnose na zaštitu životne sredine.

S obzirom na to da govorimo o inovacijama i novim tehnologijama, vrijedna pomena je i činjenica da je Crna Gora prva neevropska zemlja koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije 2019-2024, u kojoj se, među četiri glavna segmenta razvoja, nalazi i „Održivi i zdravstveni turizam”, kojim se takođe doprinosi diversifikaciji turističkog proizvoda uz poštovanje principa održivosti.

Kako planirate da uključite obrazovanje i obuku radne snage u vaše planove za modernizaciju turističke industrije, kako bi se prilagodili promjenama i zahtjevima tržišta?
— Činjenica je da postoji manjak radne snage i da je to hronični problem, naročito kada govorimo o kvalifikovanom kadru. Na to su, na sastancima koje sam održala, ukazali i sami predstavnici turističke privrede. Jasno je da postoji potreba da se prošire kapaciteti obrazovnih institucija u Crnoj Gori, ali teret toga, pored države, treba da snosi i privreda čiji je najveći interes kvalifikovana radna snaga.

Jedan od takvih modela već se uveliko primjenjuje u Turskoj, gdje kroz Twinning program država i privreda zajedno rješavaju ovo pitanje. Podsjećam i da sam prilikom službene posjete Parizu, tokom sastanka sa njihovim privrednicima, naglasila i otvorenost za saradnju sa francuskim školama koje baštine izuzetnost u ugostiteljstvu.

Na koji način planirate da nastavite saradnju sa najvećim investitorima u Crnoj Gori u oblasti turizma?
— Naš poslovni ambijent je predmet pažnje i rada svih donosilaca odluka. Važnost investicija u turizam je nesporna, posebno ako imamo u vidu geo-politička i ekonomska kretanja na svjetskom nivou.

U tom smislu, tijesno sarađujemo sa Kancelarijom Savjeta za konkurentnost i Savjetom za strane investitore, budno pratimo i aktivnosti koje se odnose na uklanjanje barijera za uspješnije poslovanje. Posebno je važno da se održi i kvalitetan odnos između resornih ministarstava, odnosno Generalnog sekretarijata Vlade sa predstavnicima investitora, u pravcu održavanja relativno zadovoljavajućeg stanja na tom polju, a na koje ukazuju i pozitivni pomaci u rejtinzima Crne Gore od strane renomiranih svjetskih kreditnih agencija. Dakle, otvoreni smo za saradnju, kako sa najvećim tako i sa svim ostalim investitorima, kako bismo zajednički gradili kvalitetan turistički proizvod Crne Gore.

Turizam je najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori, koja direktno generiše i trećinu BDP-a, dok je posredno taj procenat i značajniji. Opredjeljenje Crne Gore i ukupnog društva je da što prije postane članica EU i na taj način zaokruži sopstveni integracioni okvir i postavi temelje dugoročnog razvoja, zasnovanog na standardima i vrijednostima savremenih demokratija. S tim u vezi, namjera Vlade Crne Gore je da u kontinuitetu jača ambijent za strane investicije i da kroz svojevrsnu „ekonomsku tranziciju” čini iskorake ka članstvu u Evropskoj uniji – zaključila je Kordić, u publikaciji Vodič Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori za 2024. godinu.