Rumunski premijer Sorin Grindeanu kazao je na sastanku međuresornih tijela zaduženih za promjenu valute, kako će Rumunska preći na euro onda kad se prihodi usklade, ili barem porastu dovoljno da budu usporedivi, s prihodima drugih EU zemalja.
O tome kojim strategijama se to misli postići, ovaj put novinarima nije kazao ništa, ostavivši valjda to za buduće sastanke, ali dodao je kako se: “ova debata nastavlja na onu o Evropi više brzina, što ne bi trebalo posmatrati kao uzrok diferencijacije, već suprotno, dokazom da se svi krećemo u istom smjeru. Mi moramo dokazati da je Rumunija odlučna u daljoj potpori koheziji EU i dokazati da imamo isti cilj – snažniju Uniju”.
Grindeanuove izjave neuvjerljiv su pokušaj fingiranja slaganja s novom EU politikom “Evrope više brzina“. Ali isto tako su i jasan indikator odnosa moći evropskog centra i periferije, pri čemu političari periferije ne samo što internalizuju štetne politike čije će posljedice biti još asimetričniji ekonomski razvoji i još veće socijalne razlike između centra i periferije, već direktno preuzimaju na sebe odgovornost za sprovođenje nedemokratski nametnute politike protiv koje su u startu bili. Zemlje periferije, naime, u izostanku demokratskih mehanizama sprječavanja donošenja politike Evrope više brzine, u početku su barem deklarativno protestovale protiv zatvaranja zemalja centra. Osim što se na ovu temu nisu sprovodile nikakve javne rasprave, nisu napravljene ni dubinske analize, na kojima Brisel obično insistira, o posljedicama takvog nečeg po Uniju u cijelosti. A prvi učinci već su bili vidljivi ovog vikenda na granicama šengenske zone. Nove kontrole stvorile su takve gužve da se već nakon jednog dana moralo odustati od njihove primjene.
Grindeanu pokušava svoje izborno tijelo da uvjeri da je Evropa više brzina prilika za Rumuniju da svojim tempom izjednači prihode sa onima u drugim zemljama, no u praksi, kao i obično, ograničenja koja će EU nametnuti sigurno neće ubrzati korak periferije, kao što ni nova kontrola na granicama nije ubrzala “slobodan protok ljudi”.
