Čini se da posljedice koje donosi percepcija „lošeg budžeta“ uzrokuju političke gubitke na način s kojim će Evropa morati da se suoči u doglednoj budućnosti.
U evrozoni, postpandemijska fiskalna pravila vrše pritisak čak i na najkonzervativnije članice EU.
Francuska vlada ponovo se nalazi na ivici kolapsa, nakon što je premijer Mišel Barnije odbio da popusti pred zahtjevima desničarskih i ljevičarskih partija da napravi dodatne ustupke u vezi s budžetskim planovima zemlje.
Barnije se sada suočava sa glasanjem o nepovjerenju u srijedu popodne, za koje je gotovo sigurno da će ga izgubiti.
U međuvremenu, njemačka vlada je već na putu ka prijevremenim izborima početkom sljedeće godine, s vlastitim glasanjem o nepovjerenju koje se očekuje u narednih nekoliko sedmica.
Čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu, premijer Kir Starmer i ministarka finansija Rejčel Rivs suočavaju se s pritiskom nakon samo pet mjeseci na funkciji, a sporovi su, kako se moglo i pretpostaviti, uglavnom fokusirani na budžet.
Zašto su nacionalni budžeti odjednom postali tako sporni?
U evrozoni, postpandemijska fiskalna pravila stvaraju pritisak čak i na najkonzervativnije članice EU.
Francuska, Italija i Grčka su već dugo poznate kao prekršioci budžetskih pravila. Međutim, sada čak i Njemačka, Austrija i Holandija ne uspijevaju da se pridržavaju EU pravila o deficitu, prema kojima deficit mora ostati ispod 3% bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok dug ne smije prelaziti 60% BDP-a.
Evropska komisija, izvršno tijelo EU, sada procjenjuje budžet ne samo na osnovu finansijskih planova za narednu godinu, već i na osnovu uticaja koji ti planovi imaju na dugoročnu putanju deficita svake zemlje.
U Parizu, Barnijev rizik da progura 60 milijardi eura vrijedne povećane poreze i rezove u potrošnji aktiviranjem člana 49.3 francuskog ustava izgleda da će ga učiniti najkraće služećim premijerom Francuske od 1958. godine.
Ova politička igra dovela je do pada vrijednosti francuskih akcija, dok su troškovi zaduživanja porasli na nivoe koji nisu viđeni još od krize duga u evrozoni prije deceniju.
Političke posljedice u Njemačkoj i šire
U Berlinu, kancelar Olaf Šolc napravio je iznenadnu posjetu Kijevu u ponedjeljak, obećavši ugovor o naoružanju vrijedan 650 miliona eura ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Ovaj potez izazvao je reakcije u Njemačkoj, budući da je pomoć Ukrajini bila centralna tačka neslaganja unutar koalicije.
Kolaps ove vlade mogao bi imati dugoročne posljedice po njemačka fiskalna pravila, pri čemu je lider opozicije Fridrih Merc izjavio da bi razmotrio reviziju nekada svetih pravila o zaduživanju.
Preko Lamanša, situacija nije ništa bolja. Poslovno povjerenje u Velikoj Britaniji palo je na najniži nivo od pandemije Covid-19, dok se proizvodnja značajno usporila nakon što je Rivs predstavila svoje planove za povećanje poreza.
Stagnacija i nestabilnost u Evropi
Čini se da posljedice „lošeg budžeta“ uzrokuju političke štete na način s kojim će Evropa morati da se nosi u dogledno vrijeme.
Edmund Šing, globalni glavni investicioni direktor u BNP Paribas Wealth Management, istakao je da stagnacija i nestabilnost koče Evropu upravo u trenutku kada Sjedinjene Američke Države stiču postizbornu jasnoću, s predsjednikom Donaldom Trampom koji se sljedećeg mjeseca vraća u Bijelu kuću.
„Taj nedostatak političke sigurnosti u srcu Evrope dolazi u najgorem mogućem trenutku politički gledano,“ izjavio je za CNBC-jev „Squawk Box Europe“ ranije ove sedmice, prenosi CNBC.
