Jugoistoku Evrope slijedi još jedan talas konsolidacije banaka 2022. godine, podstaknut brzom ekspanzijom balkanskih ekonomija i privlačnošću članstva u najvećem svjetskom trgovinskom bloku.
S ekonomskim rastom postavljenim na najviših 7% u nekim balkanskim zemljama, “prosci”, uključujući austrijsku Raiffeisen Bank International i mađarsku OTP banku Nyrt, predvode akcije spajanja na tržištima koja bi se mogla pridružiti Evropskoj uniji u roku od deset godina.
Širom ponekad turbulentnog Balkana objavljeno je više od 20 poslova od 2019. godine dok zajmodavci nastoje da povećaju tržišni udio kako bi stekli prednost u troškovima i održali profitabilnost, posebno jer pandemija smanjuje marže.
– Želimo da budemo dio ove konsolidacije za koju vidimo da se ubrzava, rekao je u intervjuu za Bloomberg Hannes Cizek, rukovodilac strategije i inovacija u Raiffeisenu.
– Sviđa nam se tržište, vidimo zamah i vidimo izglede u Srbiji, gdje je austrijska banka upravo kupila jedinicu Credit Agricole SA kako bi stvorila trećeg najvećeg zajmodavca u zemlji.
Analitičar Bloomberg Intelligencea Tomasz Noetzel naveo je u nedavnom izvještaju da se spajanja i preuzimanja ubrzavaju u regionu jer se “banke iz EU-a koncentrišu na podršku pobjednicima, osiguravanju razmjera i izlasku iz sub-scale poslovanja.”
Sporazumi se poklapaju s odlukom EU u decembru da proširi pristupne pregovore sa Srbijom, najvećom od šest balkanskih zemalja koje teže pridruživanju bloku, oživljavajući proces koji je godinama pokazivao mali napredak. Iako su još uvijek daleko od izvjesnih, izgledi za članstvo jačaju ulaganja na Balkanu, a banke žele da budu među prvima.
Veći poslovi najavljeni od sredine godine takođe uključuju kupovinu OTP-a NKBM-a za stvaranje najveće banke u Sloveniji, članici EU-a, te kupnju albanske jedinice Alpha Bank SA.
Srpska AiK Banka AD pristala je da preuzme četiri jedinice Sberbank of Russia PJSC u zemljama koje su nekada bile Jugoslavija.
OTP je u odgovoru e-poštom na pitanja Bloomberga rekao da “nastavlja pregovore o akviziciji u nekoliko zemalja” na Balkanu, uključujući neka tržišta na kojima je već prisutan. Mađarski zajmodavac privučen je pozitivnim ekonomskim izgledima regiona, nižom penetracijom i okruženjem s većim prinosom, navodi se.
Evropska centralna banka, vodeći regulator na kontinentu, dala je priznanje spajanjima u januaru, kada je objavila smjernice koje pokazuju da neće kažnjavati “vjerodostojne integracione planove” jer bi više konsolidacije moglo pomoći u rješavanju dugotrajnih problema i omogućiti zajmodavcima da se natječu bolje u odnosu na veće globalne kolege.
Privlačnost srpskog tržišta pojačana je činjenicom da je prije Covida riješilo problem nenaplativih kredita, što je opet oslabilo kreditnu kvalitetu. Za “fragmentirana tržišta s vrlo malim maržama, pandemija je značila značajan pad otpornosti, posebno za manje banke”, navodi Udruženje banaka Srbije u e-poruci Bloombergu.
Srbija se, međutim, snažno oporavila, s potrošnjom i investicijama u domaćinstvima koji su ove godine podstaknuli ekonomsku ekspanziju od 7,3 posto, objavila je Erste Grupa u nedavnom istraživanju, podižući svoju prognozu. Hrvatska, članica EU, te Albanija, na putu su rasta od najmanje 8 posto u 2021.
Groznica spajanja proširila se i na lokalne zajmodavce, kao što je slovenska Nova Ljubljanska banka, koja je postala četvrti najveći igrač u Srbiji nakon kupovine državne Komercijalne banke 2020.
Glavni izvršni direktor NLB-a Blaž Brodnjak očekuje da će se konsolidacija balkanskih banaka “znatno ubrzati”.
Njegova banka nastoji da uđe u Albaniju i ponovno steći uporište u Hrvatskoj, što bi — kao podsjetnik na borbenu nedavnu iistoriiju regije – zahtijevalo od slovenačke i hrvatske vlade da riješe decenijama star spor oko obaveza NLB-ove prethodnice, Ljubljanske banke.
Ako bude uspješna, NLB bi bila prva banka s prisutnošću u svim državama bivše SFRJ, te bi postala “regionalni prvak” i “prirodni izbor za upravljanje platnim i komercijalnim transakcijama, trgovinskim i robnim tokovima u regiji, rekao je Brodnjak u telefonskoj izjavi.
