Evropska komisija u nacrtu godišnjeg izvještaja navodi da je Crnoj Gori potrebna modernizacija putne i željezničke mreže, kao i aerodroma. Poručuju i da je za završetak cjelokupnog auto-puta Bar-Boljare potrebno ažurirati zastarjelu studiju izvodljivosti. Brisel smatra i da bi se davanjem aerodroma pod koncesiju riješila ograničena dostupnost zemlje vazdušnim putem.
„Modernizacija transportnog sektora zahtijeva široku akciju. Strateški pravac za razvoj sektora treba revidirati, u skladu sa razvojnim prioritetima EU i obavezama iz Ugovora o transportnoj zajednici (o održivoj i pametnoj mobilnosti), i udaljiti se od trenutnog naglaska na drumskom saobraćaju“, navodi se u izvještaju EK.
Crna Gora ima veoma niske ocjene u pogledu saobraćajne povezanosti.
„Napredak u poboljšanju i modernizaciji kratkih dionica putne i željezničke mreže je spor i uglavnom zahvaljujući sredstvima EU“, navodi se u izvještaju EK.
Prva dionica autoputa Bar-Boljare, kako podsjeća EK, završena je u julu 2022. godine.
„Za završetak cjelokupnog autoputa Bar-Boljare potrebno je ažurirati zastarjelu studiju izvodljivosti, u skladu sa prognoziranim obimom saobraćaja“, stoji u izvještaju.
Kako navodi EK u izvještajnom periodu nastavljeni su radovi na unapređenju željezničke pruge, ali su potrebne dalje akcije kako bi železničko tržište postalo konkurentno.
U izvještaju se pominje i stanje na dva crnogorska aerodroma.
„Trenutno suspendovani tender za koncesiju za održavanje i nadogradnju dva glavna aerodroma u zemlji u Podgorici i Tivtu mogao bi pomoći da se riješi ograničena dostupnost zemlje vazdušnim putem“, poručuju iz EK.
Sa dolaskom Rusa porastao i IT sektor
Struktura privrede ostaje uglavnom nepromijenjena, iako se određena prilagođavanja dešavaju unutar sektora.
Brisel konstatuje da mikro, mala i srednja preduzeća čine okosnicu crnogorske privrede i čine 57,8% ukupnog broja zaposlenih u 2022.
„U njima i dalje dominiraju mikro-preduzeća, koja čine 99% svih preduzeća. Među sektorima, distribucija zaposlenosti ostala je uglavnom stabilna u 2022. godini, pri čemu je sektor usluga apsorbovao 76,7% ukupne zaposlenosti, dok su industrija i građevinarstvo (19%), kao i poljoprivreda (4,3%) imali mnogo niže učešće“, navodi se u izvještaju EK.
Zaposlenost u informatičkom sektoru (ICT) porasla je za 48% na godišnjem nivou u 2022, na koju su, kako se navodi u izvještaju, uticali imigranti iz Rusije koji registruju preduzeća u Crnoj Gori.
Učešće poljoprivrede u BDP-u palo je na 6,7% u 2021. godini, u poređenju sa prosjekom od 7,6% u prethodnih 10 godina, dok je kako navode udio industrije i građevinarstva na nekih 10% i 5% BDT-a.
„U istom periodu, učešće trgovine na veliko i malo poraslo je na 14%, sa 12%. Metalurški sektor prolazi kroz veliku transformaciju nakon zatvaranja topionice aluminijuma KAP i Željezare Nikšič zbog neodrživih troškova proizvodnje. U decembru 2022. godine Željezaru Nikšič preuzela je državna elektroprivreda EPCG, koja planira prenamjenu fabrike za proizvodnju solarnih panela“, saopšteno je iz EK.
