Kompanije u eurozoni postale su toliko očajne u potrazi za radnicima, posebno u vrlo traženim zanimanjima poput IT sektora, da su uvele novčane bonuse za pojedine faze selekcijskog postupka.
Financial Times navodi primjer Deutsche Familienversicherunga, brzorastuće osiguravateljne kuće, čiji se osnivač Stefan Knoll dosjetio donedavno nezamisliivog načina privlačenja potencijalnih radnika.
Svi u problemu
Kandidatima čije biografije izdvoji nudi 500 eura ako dođu na prvi razgovor za posao. Prolazak u drugi krug intervjua donosi još 1000 eura, a uspješan završetak šestomjesečnog probnog roka Knollova kompanija nagrađuje sa čak 5000 eura.
“Posebno je teško pronaći bilo koga sa IT vještinama. U trci smo sa divovima poput Allianza koji bez mnogo problema mogu zaposliti stotine stručnjaka iz cijelog svijeta. No, mi nismo zainteresovani za radnike iz, recimo, Indije, već želimo ljude odavde, iz Frankfurta”, kaže Knoll.
Njegov neuobičajeni pristup zapošljavanju pokazuje koliko se nestašica radne snage proširila Njemačkom, ali i ostatkom Evrope.
Nestašica radnika posebno je vidljiva u djelatnostima IT-a i zdravstvene njege. Radnika nedostaje i u građevinarstvu uslijed ekspanzije građevinske aktivnosti. I ugostiteljima je teško da pronađu radnike, prije svega zbog neizvjesnog smjera pandemije koja ta radna mjesta čini posebno nesigurnima zbog mogućih novih epidemioloških mjera.
No, nedostatak radnika primjetan je i u ostalim sektorima. Anketa među 9000 njemačkih kompanija koju su sproveli razvojna banka KfW i ekonomski institut Ifo pokazala je da 43 posto njih ima problema sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. To je najviši udio od ujedinjenja Njemačke 1990. godine.
U Francuskoj 54 posto kompanija iz uslužnog sektora imaju problema sa zapošljavanjem, najviše od 2000. godine. Međutim, države eurozone sada imaju priliku srezati nezaposlenost koja je jedan od najvećih ekonomskih problema u tom području još od prethodne krize 2008. godine.
Podsjetimo, nakon 2008. nezaposlenost u eurozoni rasla je četiri godine. Sada je rekordno niska, smanjivši se u novembru prošle godine na 7,2 posto. Štaviše, primjetno pada i nezaposlenost mladih, pa se spustila na istorijski niskih 15,5 posto.
Superbrzi oporavak
I sve to uprkos činjenici da je završila glavnina programa očuvanja radnih mjesta u vrijeme pandemije. Evropska centralna banka procijenila je da je u u oktobru prošle godine još samo 1,8 posto radnika u eurozoni bilo “na čekanju” zbog posljedica pandemije, nasuprot 20 posto u aprilu 2020. godine.
“Ovo je bio superbrzi oporavak tržišta rada u Evropi. Broj zaposlenih nastaviće da raste i u 2022. što će nezaposlenost učiniti rekordno niskom”, ističe Katharina Utermöhl, starija ekonomistkinja Allianza.
Iako omikron varijanta koronavirusa može djelimično pokvariti optimistične prognoze, ekonomisti ipak očekuju da će zaposlenost nastaviti da raste, podstaknuta i evropskim planom oporavka vrijednim 800 milijardi eura.
Za razliku od SAD-a i Velike Britanije, u nekim evropskim državama, poput Španije i Francuske, zaposlenost je premašila predpandemijske nivoe. U Italiji i Njemačkoj vrlo je blizu tog nivoa. Na nivou cijele EU, udio zaposlenih na rekordno je visokih 73,5 posto, piše Poslovni.hr.
No, rast zaposlenosti prati i poboljšanje radnih uvjeta. Na primjer, francuski poslodavci sve više nude ugovore na neodređeno vrijeme, odmičući se od nesigurnog, prekarnog rada, kaže Philippe Martin, predsjednik nezavisnog Vijeća za ekonomske analize koje savjetuje tamošnju vladu.
Ugovore na određeno vrijeme namjerava da smanji i Španija, nakon dogovora poslodavaca i sindikata koji još treba biti potvrđen u parlamentu. No, tamošnji ekonomisti smatraju da te reforme nisu dovoljno ambiciozne da bi riješile strukturne probleme španskog tržišta rada.
