Srbija se sprema da proda Komercijalnu banku, a taj proces najavila je prošlonedeljnim pozivom za izbor finansijskog savjetnika. Iz poziva koji je uputila Agencija za osiguranje depozita jasno je da se ne prodaje samo udio Republike Srbije, već objedinjeni paket od 83 odsto kapitala banke sa drugim akcionarima od kojih je najveći Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
U paketu prodaje najviše učestvuje država kao najveći akcionar banke sa 42, EBRD ima 24,4, Međunarodna finansijska korporacija (IFC) 10,1, njemački investicioni fond DEG 4,6 i Švedski fond za investicije u zemlje u razvoju Svedfond 2,3 odsto.
Prodaju Komercijalne banke dogovorili su najveći akcionari. U septembru ove godine Ivica Smolić, predsjednik Izvršnog odbora banke, najavio je da će prodaja najveće banke biti završena do kraja 2017. ili u 2018. Da li će se do tada transakcija i obaviti zavisi od dogovora glavnih akcionara – države i EBRD-a.
Poznato je da je Komercijalna banka druga po snazi na tržištu. Njen udio u bankarskom sektoru Srbije na kraju septembra 2014. bio je 12,86, učešće u ukupnim depozitima 14,82, a u ukupnom kapitalu 10,7 odsto.
Upravo zbog svih navedenih pokazatelja očekuje se i priželjkuje dolazak nekog većeg bankarskog igrača. Zavisno od toga s kolikim kapitalom taj neko dođe ovde može ozbiljno da poremeti pozicije sadašnjih najvećih igrača, a o tome bankari nerado govore.
Ivica Smolić je ne tako davno izjavio da, ako neko želi da bar na srednji rok bude ozbiljan igrač u Srbiji, svakako će najbolja prilika biti ulazak u Komercijalnu banku. – Za banke koje hoće da se bave samo određenim segmentom poslovanja, bolje je da uđu na tržište u vidu grinfild investicije. Ali, za igrače koji žele da nastupe na tržištu sa širim dijapazonom usluga, bolje je da kupe postojeću banku –
Koliko se novca može dobiti u slučaju prodaje Komercijalne banke u ovim kriznim vremenima sigurno je najinteresantnije pitanje. Drugim riječima, da li se od njene prodaje mogu inkasirati pozamašne sume kao u zlatno doba kada su strane banke dolazile na naše tržište sredinom prošle decenije i kada su za mnogo manje banke davale pozamašne sume. Podsjećanja radi grčka Nacionalna banka je za Vojvođansku banku platila 360 miliona eura. Takođe grčka Alfa banka Jubanku je kupila za 150 miliona eura. Delta banka je prodata italijanskoj Intezi za 277 miliona eura. Mađarski OTP je za tri male banke dao 164, dok je Panonska banka prodata za 120 miliona eura.
Nenad Gujaničić iz Vajzbrokera smatra da bi prodaja Komercijalne banke mogla da privuče neko veće bankarsko ime iz regiona i šire, što bi moglo da donese novi kvalitet u pružanju bankarskih usluga.
– Budući da je Komercijalna druga po veličini banka na tržištu izvjesno je da se lako može prodati, ali je nepoznanica po kojoj će to biti cijeni. Naravno, više je nego izvesno da se ne može dostići nivo iz 2007. godine kada je ova banka na tržištu, prema vrijednosti akcija na berzi, vrijedjela od 1,6 do 1,7 milijardi eura za 100 odsto akcija. Komercijalna trenutno vrijedi oko 350 miliona eura. Može se očekivati da i premija za preuzimanje u odnosu na ovu cijenu – kaže Gujaničić.
On ukazuje da i u Komercijalnoj banci, kao uostalom i celom bankarskom sektoru, stagnira kreditna aktivnost, ali da je dobro što joj je nivo loših kredita ispod prosjeka bankarskog tržišta. Dobit pre oporezivanja u prvih devet mjeseci iznosila joj je 3,55 milijarde dinara što je pad od 10,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Istorijski najveća vrijednost akcija Komercijalne banke na Beogradskoj berzi bila je 2007. godine i iznosila je 15.500 dinara po komadu, a najniža je bila 900 dinara 2012. godine. Trenutna vrijednost je oko 2.500 dinara.
