Zamislite da ste u mogućnosti da posJedujete sve zlato na svIJetu i odlučite da ga istopite i od njega napravite kocku. Šta mislite, kolike bi bile stranice te kocke? Na stotine metara? Na hiljadu metara možda? Ni blizu toga!
Voren Bafet, jedan od najbogatijih investitora na svijetu, smatra da bi strane takve kocke iznosile po 20 metara. Broj za koji se smatra da je najpribližniji realnom stanju je onaj do kojeg je došla korporacija “Thomson Reuters GFMS” (Gold Fields Mineral Services), koja pravi godišnji izvještaj o zlatu. Prema njihovim podacima, na svijetu ima ukupno 171.300 tona zlata. Strane kocke koja bi bila napravljena od te količine, iznosile bi oko 20,7 metara. Ako bismo želeli da to plastično opišemo, sa tim zlatom mogao bi da se popuni cio centralni teren na Vimbldonu.
klik na ilustraciju za veći prikaz
Međutim, ne slažu se svi sa njihovim procjenama. Nagađanja stručnjaka se kreću od 155.240, pa čak do 2,5 miliona tona. Tako eksperti sa instituta “Gold standard” smatraju da samo u sefovima banaka i našim kutijama sa nakitom ima najmanje 2,5 miliona tona zlata.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Po mišljenju istoričara Timotija Grina, te procjene se razlikuju u tako velikoj mjeri zbog toga što je zlato u upotrebi više od 6.000 godina i još uvijek se ne zna gdje je sve zakopano ili sakriveno. Zanimljivo je to da se zlato koje je tad iskopano koristi dan-danas, tako što se svih ovih godina recikliralo. Drugim riječima, moguće je da su vaše zlatne minđuše ili zlatni sat napravljeni od zlata koje je korišćeno još u antičko doba.
Do odgovora na pitanje koliko zlata ima ukupno na svijetu je teško doći i zbog činjenice da se još ne zna koliko zlata eksploatiše Kina, kao i zbog toga što u Latinskoj Americi, pogotovo u Kolumbiji, ima dosta nelegalne ekspolatacije ove rude.
U Srbiji najmanje 265 tona zlata
– Zlato se u Srbiji eksploatiše još od srednjeg vijeka, a savremena eksploatacija počela je u Boru 1902. godine. Procjenjuje se da u samostalnim ležištima i ležištima bakra u zemlji ima oko 250 tona zlata, dok je prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, u Narodnoj banci Srbije deponovano 14,3 tone ovog plemenitog metala. Rade Jelenković, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta, kaže da su najveća nalazišta u Srbiji na prostoru tzv. Timočkog magmatskog kompleksa, od kojih su najvažniji Bor i Majdanpek.
– Pored toga, zlata ima i na području Blagojev kamen u istočnoj Srbiji, u kompleksu rudnika Lece kod Medveđe, kao i u zapadnom obodnom dijelu timočko-magmatskog kompleksa, to jest u blizini Žagubice. Međutim, ne mogu cjelokupne rezerve u zemlji biti predmet eksploatacije, jer se u preradi izgubi i do 50 odsto rezervi – navodi Jelenković.
On napominje i da vrijednost zlatnih rezervi ne može se dobiti množenjem sa cijenom zlata na svjetskom tržištu jer se moraju oduzeti troškovi istraživanja i eksploatacije.
– O količini zlata koje je u posjedu građana može se samo spekulisati – dodaje Jelenković, prenosi portal 24sata.
Zanimljivosti o zlatu
– Ovaj plemeniti metal čovjek iskopava već 6.000 godina i sve zlato iskopana od tada još uvijek je u upotrebi
– Prvi zlatnik iskovan je oko 550. godine pre nove ere u tadašnjoj Lidiji, koja se nalazila na teritoriji današnje Turske
– Procjenjuje se da je do 1492. godine, godine kada je Kolumbo otkrio Ameriku, iskopano 12.780 tona zlata
– U Tutankamonovoj grobnici pronađena je tona i po zlata, od koje je napravljen njegov sanduk
– Loša vijest je da se zlato sve više koristi u cilju tehnološkog napretka – 12% od njegove količine koristi se za mašine i uređaje u industriji, poslije čega je nemoguće reciklirati ga. U prevodu, zlato je postalo potrošna roba.
