Rusija je profitirala jer je, uprkos smanjenoj količini nafte i drugih energenata koji teku prema Zapadu, cijena energenata vrtoglavo rasla.
Rusija je u svom energetskom ratu protiv Evrope više nego dovoljno zaradila da pokrije troškove oružanog sukoba u Ukrajini.
To je zaključio finski think tank Crea (Centar za istraživanje energenata i čistoće vazduha). Prema navodima tog instituta, Kremlj je od početka invazije na Ukrajinu od prodaje nafte, gasa i uglja zaradio 162 milijarde eura, prenosi Jutarnji list. Prema njihovoj procjeni, istovremeno je ruska vlada potrošila procenjenih 99 milijardi eura na rat. Riječ je, naravno, o proceni jer su iznosi državna tajna.
Ruska Federacija je profitirala jer je, uprkos smanjenoj količini nafte i drugih energenata koji teku prema Zapadu, cijena energenata vrtoglavo rasla. Osim toga, Rusija je pronašla nova tržišta poput Kine na koja namjerava da plasira viškove. Aleksej Miller, šef naftnog diva Gasproma, objavio je da će Rusija pristupiti povećavanju količine gasa koju putem gasovoda Snaga Sibira može da šalje Kini.
Zauzdavanje profita
Institut Crea piše kako je Rusija Evropi srezala količinu isporučenog gasa 75 posto, ucenjujući je time za rat u Ukrajini. “Međutim, porast cijene znači da su prihodi ostali isti kao i pre godinu dana”, objasnio je centar. Istraživači iz instituta Crea pozivaju na uvođenje carine i cenovna ograničenja kako bi se zauzdao profit Rusije u ucenjivačkom ratu protiv EU.
EU je od kraja februara, kada je počeo rat, u rusku državnu blagajnu uplatila čak 86 milijardi eura za gas i naftu. Samo je Njemačka platila 18,5 milijardi eura. Od Kine je Rusija dobila 35 milijardi evra, piše britanski „Tajms“.
Kako bi se ograničio ruski profit zbog rasta cijena nafte i smanjila mogućnost da Zapad finansira vojnu mašineriju u susjednoj joj Ukrajini, grupa G7 je prošle nedjelje objavila da će podržati stavljanje cjenovnog ograničenja na naftu iz Rusije.
Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Sjedinjene Države objavili su da žele da se inicijativi priključi što više zemalja, no analitičari ne vjeruju da će se s time složiti Kina ili Indija koje su dosad trgovale s Rusijom, manje-više prećutkujući napad na Ukrajinu. Iz Kremlja su odmah poslali upozorenje da će sankcionisati sve zemlje koje pristanu na taj dogovor i uskratiti im dostavu nafte.
Rusija u međuvremenu nastavlja da puca iz svih raspoloživih sredstava. Kompanija Gasprom je objavila da Kina počinje da plaća za ruske energente rubljama i juanima umjesto, kao dosad, dolarima. Moskva na taj način pokušava da učvrsti veze s Pekingom i smanjiti zavisnost od dolara u trgovini i bankarstvu.
Snaga Sibira
Osim okretanja Snazi Sibira, 3.000 kilometara dugom gasovodu, više nego dvostruko dužem od oba Sjeverna toka, Moskva ima očekivanja i od Sjeverne Koreje za snabdevanje raketama. Tvrde to američki obaveštajci, a govorilo se i o Iranu koji Moskvi prodaje bespilotne letjelice. U dokumentu s kojeg je skinuta oznaka tajnosti, a koji je objavio „Njujork tajms“, američka obavještajna služba izvijestila je o dogovoru Moskve i Pjongjanga o kupovini miliona projektila. Pjongjang je prema istim izvorima ponudio radnike koji bi radili na obnovi ukrajinskih gradova pod kontrolom ruske vojske.
Jutarnji/B92
