U nedavnom intervjuu Pobjedi ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić najavila je strategiju digitalne transformacije Crne Gore za period 2022-2026. čija je izrada u toku. Ona je takođe u cilju najavljene digitalne transformacije poručila da je plan Vlade udruživanje snaga sa privatnim, akademskim i civilnim sektorom, kako bi kroz razvoj digitalnih servisa, mijenjanje politika i normativnog okvira, kao i unapređenje ICT ambijenta uticali na sveobuhvatni ekonomsko-društveni razvoj.
O dilemi koliko smo kao društvo u cjelini, privreda, građani kao krajnji korisnici, ali i administracija spremni na te neophodne promjene, i tehnološki i sociološki, razgovarali smo sa Milošem Miloševićem, koji je kao stipendista britanske Vlade i Zavoda za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu i tehničku saradnju Crne gore, sa 16 godina otišao na završna dva razreda srednje škole na prestižni Junajted vorld koledž (United World College of the Atlantic) u Velsu, kao prvi učenik iz Crne Gore od osnivanja koledža poslije Drugog svjetskog rata 1962. godine.
Na milanskom Evropskom institutu za dizajn (Istituto Europeo di Design) završava studije. Već na samom kraju studija predaje dizajn, na engleskom, internacionalnim studentima, i uporedo radi u odjeljenju za specijalne projekte renomiranog italijanskog brenda PRADA do 2005.
Nakon završetka školovanja, pokreće studio za dizajn Makkiadesign u Milanu i radi na projektima za Audi, Coca-Cola, BMW, Nike Italia i nastavlja da radi za Pradu. Takođe za svoj matični univerzitet u Milanu kreira edukativnu platformu za potrebe cijele grupacije fakulteta za dizajn u svijetu sa redakcijom na 10 jezika.
Sa 24 godine, nakon obnove crnogorske nezavisnosti, vraća se u Crnu Goru i formira studio za interaktivni dizajn „Fleka“, sa željom da pokaže da se i iz Crne Gore može raditi za cijeli svijet. Nakon više od 10 godina, kao osnivač, izvršni direktor i Product Design Lead u studiju, sa svojim timom radi na raznovrsnim projektima iz oblasti razvoja web i mobilnih aplikativnih rješenja u različitim industrijama i različitim državama.
SPREMNOST DRUŠTVA
Za Pobjedu Milošević kaže da se u Crnoj Gori često provlači tema ,,spremnosti društva“ da prihvati neophodne promjene kada su digitalna rješenja u pitanju.
– Pitanje je, kao što ste dobro i primijetili, kako tehnološko, tako i sociološko. Ljudi generalno ne vole promjene, a posebno ne žele da mijenjaju svoj ustaljeni način rada. Njihovom odbrambenom stavu i prirodnom otporu često doprinosi i to da prelazak na novo, znači i jedan, ponekad frustrirajući proces učenja (onboarding) i odvikavanja od naučenog – kaže Milošević.
On naglašava da je upravo prijeko potrebna komponenta humanog, to jest, promišljanja o korisničkom iskustvu, koja je često znala da izostane i da ne bude obuhvaćena rješenjima koja su realizovana i dodaje da je sveopšti dizajnersko-tehnološki odgovor na pitanje ,,Koji to problem želimo da riješimo i na koji način?“, ključ za kreiranje kvalitetnih digitalnih rješenja.
– Ovakva rješenja moraju da uzmu u obzir i gorepomenuti proces učenja i da svedu frustraciju ,,prelaska“ na najmanji nivo. To jako dobro rade velike, globalne platforme i kada vidite broj narudžbi iz inostranstva (ASOS, AliExpress i drugi), možete da vidite da Crna Gora nema problema sa digitalnim proizvodima, kada su napravljeni kako treba – kazao je Milošević.
IZAZOVI
Prema njegovim riječima, isključivi inženjerski pristup ne može da funkcioniše samostalno.
– On mora da uvaži jednako važnu Product design (dizajn proizvoda) komponentu, koja se ne svodi na puki vizuelni segment (koji je manji dio cijele priče), već na svu logiku i procese razmišljanja, koji korisnika stavljaju u centar priče i rješavaju njegove probleme na najjednostavniji mogući način – naglašava on.
Milošević ističe da, takođe, dizajn proizvoda i usluga mora da bude iterativan, i on nikada nije završen.
– Digitalno rješenje ne smije da se gleda kao ,,gotova stvar“, već kao proces koji se konstantno unapređuje na osnovu onoga kako se koristi i da li na najbolji način zadovoljava potrebe svojih korisnika.
Apple, Facebook, Google i druge velike kompanije kroz svoje platforme nude fantastično iskustvo. To su platforme koje ,,besplatno“ nude svoje usluge i proizvode, i diktiraju određene standarde. Zbog svog nevjerovatnog dosega, one kreiraju kod korisnika ista očekivanja koji god da je digitalni proizvod u pitanju. To je, ujedno, i najveći izazov prilikom kreiranja novih proizvoda iz perspektive nekog ko se bavi dizajnom korisničkog iskustva, ali i najzanimljiviji – zaključio je Milošević.
