Još i prije kraja Svjetskog prvenstva u Rusiji je tamošnji parlament počeo da usvaja zakone koji se neće dopasti Rusima: povećan je PDV, obrušili su se i na penzije … Jer treba platiti cijenu ovog spektakla.
Svjetsko prvenstvo u Rusiji još čeka svoj vrhunac, mnoge ekipe i njihovi navijači su već odavno otišli, a na mjestima mnogih susreta se polako vraća svakodnevnica. Građani se mogu tješiti da su ostali stadioni, uređena je i neka infrastruktura, ali i cijena koju sad treba platiti.
Spektakularne međunarodne sportske manifestacije se sve više pokazuju kao veoma skupa igračka kod koje zaradu odnese obično neko drugi. Troškovi Olimpijskih igara 2004. u Atini su tako dovele i do pada čitavog bruto nacionalnog dohotka i bili su praktično posljednji ekser u sanduku Grčke ekonomije koja je nakon toga otišla u krizu iz koje još uvijek pokušava da se izvuče.
Utoliko i vrh Rusije tvrdi kako je ovo Svjetsko prvenstvo koštalo oko 9 milijardi i 200 miliona eura, ali rijetki preostali nezavisni posmatrači u toj zemlji tvrde kako je realan iznos još mnogo veći. Neposredan učinak ove sportske manifestacije se čini pozitivan: došlo je mnoštvo turista i prije svega se popravio utisak o Rusiji koja je još uvijek pod sankcijama zbog okupacije Krima i podrške separatistima u Ukrajini. Ali ekonomski, rusko Ministarstvo ekonomije je korigovalo prognozu rasta tamošnje ekonomije sa očekivanih 2,2% na vjerojatnih 1,9% BDP-a, sljedeće godine bi rast još mogao biti tek 1,4%.
To samo ministarstvo procjenjuje da će pad ekonomskog rasta biti posljedica mjere koja se pokazala nužnom da napuni državnu kasu: od početka slijedeće godine je Duma već u prvom čitanju prihvatila povećanje stope poreza na dodanu vrijednost sa 18 na 20%. Štaviše, to ministarstvo izražava bojazan kako će i povećanje PDV-a još više podstaći inflaciju i to makar prihodi i plate građana realno padaju već unazad četiri godine.
Zvanična Rusija i dalje tvrdi kako će joj (usprkos SP-u) i slijedeće ostati suficit od oko 620 milijardi rubalja – oko 8,4 milijardi eura po trenutnom kursu, ali je isto tako jasno da će morati da štedi. Tako je, naravno čekajući i da prođu predsjednički izbori i da građani budu zaokupljeni fudbalom, ruska vlada najavila opsežnu penzijskureformu.
Penzionerima u Rusiji već i sad nije lako: prosječna penzija iznosi oko 200 eura mjesečno, ali je najavljeno i da će one biti još manje i da će se morati raditi mnogo duže nego dosad. Tako će se podići starosna granica za odlazak u penziju sa 60 na 65 godina za muškarce i sa 55 na navršenih 63 godina za zaposlene žene. Reforma se neće sprovesti odmah, nego postepeno: od slijedeće pa do godine 2028. za muškarce i do 2034. za žene.
Zagovornik ove mjere i član Revizorske komore Rusije, Aleksej Kudin tvrdi kako će ovo produženje radnog vijeka dovesti u državnu blagajnu sve do 2024. svake godine dodatnih 100 milijardi rubalja (1,35 milijardi €), a ruski ministar rada Maksim Topilin obećava kako će barem dio tih dodatnih prihoda onda ipak otići u povećanje penzija.
Konačna odluka treba tek da bude donesena, a mnogi u Rusiji se nadaju da će Putin barem malo omekšati ovaj udarac po penzionerima već i da bi spasio svoju popularnost. Ruski fudbaleri su na SP dogurali koliko su mogli, ali sad se vraća svakodnevnica. A ona je već postala skuplja kad građanima zatrebaju neki službeni dokumenti: takse za pasoše ili za vozačku dozvolu su povećane gotovo za četvrtinu.
