Širom Francuske održavaju se protesti zbog penzioske reforme kojom se povećava minimalna zakonska starosna granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.
U međunarodnoj usporedbi i s obzirom na to da penzioneri u Francuskoj imaju jedan od najdužuh očekivanih životnih vijekova u svijetu, reformski koraci čine se prilično skromnim.
Podaci francuskog penzionog fonda pokazuju da je prosječna starosna dob za penzionisanje muškaraca u Francuskoj bila je 62,7 godina, a žena 63,2 godine.
S obzirom na duži životni vijek u dobi od 63 godine, to znači da će prosječni francuski penzioner u penziji provesti 21,5 godina, dok žena može očekivati da će u penziji provesti 25,4 godine, stoji u istraživanju koje je proveo Allianz.
Poređenja radi, u Njemačkoj je prosječna starosna granica za odlazak u penziju muškarca bila 64,1 godinu, a žene 64,2 godine 2021. godine, dok je prosječno očekivano vrijeme provedeno u penziji bilo je 18,6 godina (muškarci) i 22,1 godina (žene).
Francuska je bila i država s najvećim udjelom penzionera mlađih od 65 godina od svih penzionera u EU prije izbijanja pandemije COVID-a 19: u Francuskoj je 42 posto bilo mlađe od 65 godina u poređenju sa 14 posto u Njemačkoj, dok je u Evropskoj uniji prosjek iznosio 26 posto.
Koliko penzijski sistem košta državu?
Nadalje, Francuska je također zemlja s drugom najvećom javnom potrošnjom za penzije u EU, iza Grčke i Italije. Iako se pod izdvajanja za penzije uračunavaju i one za invalidsku ili naslijeđena, starosna ipak zauzima najveći postotak.
Grčka troši najviše – 16,1 posto BDP-a za isplate penzija, Italija izdvaja 15,8 posto BDP-a, a Francuska 14,9 posto.
S druge strane, Irska izdvaja najmanje u Evropi – 5,3 posto, dok Australija izdvaja svega 4,3 posto.
Među zemljama regiji izdvajanja za penzije su relativno izjednačena ako se posmatra postotak BDP-a države.
Za penzije najviše izdvaja Srbija – 10,3 posto, pokazuju posljednje dostupni podaci Eurostata (2018. godina).
Sjeverna Makedonija troši najmanje u regiji – 8,3 posto.
Da postotak izdvajanja ne znači nužno i veće penzije, pokazuju i brojke o prosječnim penzijama drugih država koje smo izdvojili. Tako penzioner u Norveškoj u prosjeku prima penziju od gotovo 1.800 eura, dok država izdvaja oko 10,5 posto BDP-a; francuski penzioner ima više nego dvostruko nižu penziju (833 eura), a država izdvaja znatno više javnog novca za penzije. Australija, sa najmanjim izdvajanjem javnog novca, svojim penzionerima u prosjeku isplaćuje više od 1.300 eura.
Valja naglasiti da je u svim pomenutim država minimalna zakonska granica za odlazak u penziju u pravilu viša od 65 godina i u procesu je rasta.
U Njemačkoj – prvom komšiji Francuske – sve su glasniji zahtijevi da se radi i do 70 godine.
Starosna dob za odlazak u penziju u Njemačkoj se postepeno povećava – sa 65 na 67 godina, što bi se trebalo desiti do 2031. godine.
Iznos penzija: Zapadni Balkan daleko iza EU
Pogled na penzijske sisteme Evrope i svijeta, daje uvid koliko su niža primanja penzionera u regiji.
I dok je u Sloveniji prosječna penzija od 800 eura konkurentna onim u državama Evropske unije, ostatak Zapadnog Balkana znatno zaostaje. To se odnosi i na Hrvatsku, članicu EU, gdje je prosječna penzija duplo manja nego u Sloveniji – 388 eura.
Crnogorski penzioneri, nakon posljednjih povećanja penzije, u prosjeku primaju 359 eura mjesečno.
Podaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srbije pokazuje da je u toj državi prosječna penzija sada iznosi 323 eura, što takođe predstavlja značajno povećanje u posljednjih nekoliko godina.
Ovogodišnjim najavljenim povećanjem penzija, prosječna penzija u Sjevernoj Makedoniji iznosi 311 eura.
Najniže primanja u regiji imaju penzioneri u Bosni i Hercegovini – u prosjeku primaju 294 eura mjesečno. Penzije su nešto više u entitetu Federacija BiH nego u Republici Srpskoj.
Treba napomenuti da u praksi, posebno u zemljama regije, prosječna penzija ne predstavlja pravi prikaz stanja na terenu. Jako veliki broj starije populacije prima minimalne penzije, koje su u pravilu znatno niže od prosječne, dok prosjek „popravlja“ dosta manji broj onih koji primaju veće penzije. U Srbiji recimo ima 1.650.000 penzionera, što je petina stanovništva. Posljednje dostupni podaci pokazuju da čak 900.000 penzionera ima niža primanja od prosječne penzije, dok najvišu penziju (višu od 850 eura) prima 11.000 ljudi. Iz Udruženja sindikata penzionera Srbije su saopštili da 1,1 milion penzionera u državi živi na granici siromaštva.
Izvor: balkans.aljazeera.net
