Usvajanjem zakona o zaradama, svim zaposlenim u javnom sektoru su uvećane zarade, ali na način da se ukidaju naknade za radna tijela, komisije i slične forme, kao i veliki broj dodataka, preko kojih su zarade uvećavane. Prema novom zakonu, zarade zaposlenima u javnom sektoru biće povećane do 16 odsto. Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su juče Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru prema kojem će plate funkcionera i službenika u narednom periodu biti veće i do 16 odsto, piše Anadolija.
Nakon dvije godine rada na prijedlogu zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, na prijedlog Vlade Crne Gore, skupštinska većina sastavljena od Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, manjinskih stranaka, socijaldemokrata i opozicione Pozitivne Crne Gore izglasala je zakon koji će, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, uvesti red u platne spiskove u javnom sektoru. Novim zakonom se, kako je obrazloženo, obezbjeđuje bolja kontrola i politika zarada u javnom sektoru, korigovanje nejednakosti u zaradama zavisno od grane vlasti i usklađivanje nivoa zarada sa nivoom odgovornosti, povećanje transparentnosti sistema zarada i nivoa fiskalne odgovornosti.
Ukidaju se naknade za rad u radnim tijelima
Usvajanjem zakona o zaradama, svim zaposlenim u javnom sektoru su uvećane zarade, ali na način da se ukidaju naknade za radna tijela, komisije i slične forme, kao i veliki broj dodataka, preko kojih su zarade uvećavane.
Najveća plata predsjedniku države
Najveću platu u javnom sektoru imaće predsjednik države, čija će osnovna zarada biti obračunata sa koeficijentom 32, a potom slijede predsjednik Skupštine, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda, kojima je pripao koeficijent 30. Ako vrijednost jednog boda, kako se očekuje, bude 55 eura ili veća, u zavisnosti od dogovora socijalnih partnera, koliko je nekad iznosila minimalna cijena rada, onda će osnovna plata predsjednika države iznositi 1.760 eura, a predsjednicima parlamenta, Vlade, Ustavnog i Vrhovnog suda će pripasti po 1.650 eura.
Istom platnom razredu sa koeficijentom 26 pripadaju, ministri, poslanici, sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, glavni specijalni tužilac i zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kao i predsjednik Senata Državne revizorske institucije.
Nešto nižu platu, koeficijent 25, imaće direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, direktor Agencije za sprječavanje korupcije i predsjednik Apelacionog suda.
Prema novom zakonu, predsjednici opština i gradonačelnici, imaće nižu zarada od poslanika i ministara. Tako prema slovu propisa, gradonačelnika Podgorice, kao grada sa više od 100.000 stanovnika, sleduje plata sa obračunskim koeficijentom 25. Predsjednici Opština, sa manje od 10.000 stanovnika, imaće zaradu sa obračunskim koeficijentom 18, dok najveći broj čelnih ljudi lokalnih samouprava, sa 10.000 do 50.000 stanovnika, imaće obračunski koeficijent 20.
Godinama unazad, najveću zaradu u državnom sektoru, imali su direktori regulatornih agencija, kao i direktori gradskih vodovoda, sa prosječnom platom iznad 1.800 eura.
Zakonskim odredbama ujednačena su primanja savjetnika u Osnovnom, Upravnom, Višem, Apelacionom i Privrednom sudu, kao i u osnovnim i višim tužilaštvima. Takođe, usvojenim amandmanima, data su veća ovlašćenja Ministrastvu pravde u utvrđivanju visina zarada zaposlenih u sudstvu.
Zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti veće plate za 5,5 odsto
Ministar finansija Radoje Žugić rekao je nakon usvajanja zakona da će se resor na čijem je čelu obavezati na povećanje zarada zaposlenima u sektoru zdravstva, potpisivanjem novog kolektivnog ugovora. Zaposlenima u zdravstvu plate će biti uvećane za 5,5 odsto, a dogovoreno je da se kolektivni ugovor potpiše u roku od 30 dana.
Ministar prosvjete Predrag Bošković i predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević potpisali su početkom ovog mjeseca Granski kolektivni ugovor, kojim je između ostalog predviđeno povećanje zarada zaposlenima u toj oblasti oko 5,5 odsto. Prosječna plata prosvjetarima je oko 450 eura, pa to znači da će im plate prosječno biti povećane oko 23 eura.
CdM
