Kolika će biti cijena novca u narednom periodu, prije svega visina kamata, zavisiće od njegove dostupnosti, ali i međunarodnih dešavanja i mjera MMF-a, Svjetske banke, Evropske centralne banke… Dostupnost novca na međunarodnom nivou zavisi od proaktivnosti ključnih institucija u zemlji. Izuzetak su banke koje su dio velikih evropskih bankarskih grupacija kojima je pristup izvorima novca olakšan.
To su Pobjedi kazali bankari koji dodaju da optimizam uliva proaktivan odnos CBCG koja sa međunarodnim finansijskim institucijama razmatra mogućnost efikasnog pristupa povoljnim kreditnim linijama. Predstavnici vlasti su optimisti – kažu da vjeruju da će međunarodne finansijske institucije zbog kovida-19 izaći sa povoljnim kreditnim uslovima. Analitičari su oprezniji i kažu da će sve zavisiti od zemlje, odnosno njene sposobnosti da odgovori novonastalim izazovima.
Podsjetimo da se Crna Gora prije nekoliko dana zadužila 250 miliona eura uz garanciju Svjetske banke vrijednu 80 miliona eura. Kredit je odobren na 12 godina, a kamata je 3,63 odsto. Procjene govore da će budžetu u ovoj godini nedostajati još najmanje od 100 do 150 miliona eura da se saniraju posljedice nastale epidemijom koronavirusa.
Faktori
Iz CKB su našoj redakciji kazali da je pandemija izazvana kovidom-19 uticala na sva finansijska tržišta na globalnom nivou, zbog čega je postalo teško preciznije prognozirati dugoročna kretanja cijene novca. Ključni razlog je, kako kažu, to što na kretanje cijene novca utiče veliki broj faktora.
Prilikom analize, posebna pažnja posvećena je faktorima koji se mogu nezavisno analizirati i pratiti njihov uticaj kroz vrijeme, kakav je euribor koji je i dalje veći nego prije početka pandemije.
– Na cijenu novca utiče i pojedinačni rejting zemlje. Standard & Poor’s je potvrdio crnogorsku B +/B ocjenu, ali je svoje izglede revidirao sa stabilnih na negativne, što ukazuje na činjenicu da je Crna Gora, ipak, zemlja koja nosi veći rizik premije. Zato je realno očekivati da će za takve zemlje cijena novca biti veća. Glavni razlog ove ocjene potiče od činjenice da ekonomija Crne Gore u velikom procentu zavisi direktno i indirektno od turizma – kažu u CKB.
Povećanje ili smanjenje kamatne stope u bankama su, pojašnjavaju, pitanja koja se regulišu na tržištu i na njih utiče više faktora.
– Banke odgovorno pristupaju politikama kamatnih stopa, uz potpuno razumijevanje okruženja u kojem posluju. Ovdje, prije svega, treba imati u vidu ulogu banaka, naročito kada je oporavak privrede u pitanju, odnosno podrška banaka u pokretanju novog privrednog ciklusa. Presudni uticaj na formiranje cijene, tj. kamatnih stopa u narednom periodu imaće dostupnost kako domaćih, tako i međunarodnih izvora finansiranja. Pri tome, treba imati u vidu da će značajan uticaj imati i međunarodna dešavanja i mjere koje budu donosile međunarodne finansijske institucije – MMF, Svjetska banka, Evropska centralna banka – objašnjavaju iz CKB. U ovoj banci kažu da dostupnost novca na međunarodnom nivou zavisi od proaktivnosti ključnih institucija u zemlji.
– Zato što veličina pojedinačnih entiteta na našem tržištu ne obezbjeđuje adekvatnu pregovaračku moć kada su velike međunarodne institucije u pitanju. Izuzetak su banke koje posluju na našem tržištu, a koje su dio velikih evropskih bankarskih grupacija, kao što su CKB i Podgorička banka koje su dio OTP grupe, kojima je pristup međunarodnim izvorima novca značajno olakšan – kažu u CKB.
U prilog proaktivnom pristupu institucija, ocjenjuju u toj banci, govori i podatak da CBCG zajedno sa međunarodnim finansijskim institucijama – EBRD, Svjetska banka, IFC… razmatra mogućnosti efikasnog pristupa povoljnim kreditnim linijama za zemlje ugrožene kovidom-19, kao i linije iz Paketa solidarnosti, što ukazuje na dostupnost novca na međunarodnom tržištu.
– Smanjenjem obavezne rezerve i smanjenjem cijene povlačenja likvidnosti obavezne rezerve, CBCG je povećala dostupnost novca i na domaćem tržištu – ocijenili su iz ove banke.
Ocjenjuju da su aktivnosti centralnih banaka doprinijele stabilizaciji uslova.
– Aktivnosti centralnih banaka na globalnom nivou, posebno najave ECB o kupovini sredstava u velikom obimu (u okviru programa kupovine u javnom sektoru i programa hitne kupovine zbog posljedica pandemije), pomoglo je stabilizaciji uslova na tržištima. Samim tim je omogućena i veća dostupnost novca na međunarodnom tržištu – ocijenili su iz CKB.
Euribor je veći nego prije pandemije
Euribor je, kažu u CKB, u vrijeme vrha pandemije rastao, u zavisnosti od perioda na koji je novac potreban – 1M euribor, 3M euribor, 6M euribor…
– Trenutno je euribor i dalje veći u odnosu na period prije početka pandemije kovida-19, ali je u blagom padu u odnosu na period koji se smatra njenim vrhom. Promjene euribora se dešavaju na dnevnom nivou zbog čega je i dalje teško predvidjeti njegovo kretanje s obzirom da se još smatra da tržišta posluju u nestabilnim i nepredvidljivim uslovima – objašnjavaju iz CKB.
(Cijeli tekst u današnjoj Pobjedi)
