Dok se jedni nadaju da će u i u budućnosti moći nastaviti raditi od kuće, drugi nestrpljivo očekuju povratak na svoja radna mjesta na kojima su radili prije pandemije koronavirusa. Mnogi se pitaju da li će se struktura rada vratiti na onu prije pandemije, da li će radno vrijeme trajati od 9 do 17 sati pet dana sedmično i slično.Novi prijedlozi strukture rada se fokusiraju na veću fleksibilnost, dok su neki više dramatični. Neki eksperti za produktivnost rada predlažu da odustanemo od pet radnih dana, tradicionalnog radnog vremena i radnih mjesta. Ukoliko se kompanije i radnici slože oko velikih ideja, poslovni svijet će izgledati mnogo drugačije nego prije godinu dana.

Rad po sistemu 3-2-2

Ova struktura podrazumjeva tri radna dana u uredu, dva dana rada od kuće i dva slobodna dana. Radi se prijedlogu koji su predložili akademici Lauren C. Howe, Ashley Whillans i Jochen I. Menges. Ključ je u fleksibilnosti jer radnici mogu izabrati koji način rada im najviše odgovara te bi posao uskladili sa svojim privatnim rasporedom. To je drastična razlika u odnosu na kineski raspored 9-9-6 prema kojem uposlenici rade od 9 do 21:00 sati šest dana u sedmici.

Model 3-2-2 bi se mogao razlikovati u različitim organizacijama, posebno u velikim kompanijama s velikim broje uposlenika. Cilj bi ostao isti, ispoštovati želje uposnenika i održati saradnju i produktivnost na najvišem nivou.

Koncept koji podrazumijeva četiri radna dana nije ništa novo. Neke kompanije su testirale ovu ideju i eksperimentisale s njom. Prijedlog postoji još od sedamdesezih godina prošlog stoljeća, a u proteklim desetljećima se implementirao sporadično. Rezultati su bili pomiješani. Ipak, uposlenici pozivaju na ovakav koncept tokom pandemije nadajući se da je to realističnije rješenje sada više nego ikada ranije. Jedan od razloga je to što su mnogi zaključili da je rad od kuće efikasniji i produktivniji te da im za obavljanje posla od kuće nije potrebno pet dana. Istraživanje u SAD-u je pokazalo da je 51 posto ispitanika produktivnije od kuće, čak iako imaju djecu.Moguće je da je rezultat toga bolja koncentracija i fokusiranje bez utjecaja žamora i drugih kolega. Drugi element je to što jednostavno nema dovoljno posla za svih pet dana, a radnici pronalaze vrijeme da potroše vrijeme samo kako bi na kraju zadovoljili radno vrijeme. Osim toga, predug boravak na poslu može imati negativan utjecaj na produktivnost, kao i posljedice po mentalno zdravlje.

Koncept od četiri radna dana je u decembru počela testirati kompanija Unilever s Novog Zelanda. Radnici rade 80 posto radnog vremena, ali dobijaju punu platu i ostvaruju 100 posto svojih poslovnih ciljeva. Također, radnici sami biraju slobodan dan, a na taj način se omogućava veća fleksibilnost u unapređuje zdravlje.

Pandemija koronavirusa nastavlja utjecati na razmišljanje ljudi i vrijednosti, nego i na očekivanje uposlenika. Na neki način se koncept 3-2-2 čini realističnijim jer uposlenici žele više fleksibilnosti. Međutim, ovaj koncept nije baš značajno implementiran dok koncept od četiri radna dana već koriste neke kompanije dok druge razmišljaju o njegovom uvođenju.

S druge strane, postoje i oni koji se ne žele odreći tipične radne strukture jer smatraju da bi ona dala prednost konkurenciji, primorala klijente da čekaju, ugrozila zdravlje radnika i korporativni svijet kakav poznajemo.

Neke kompanije su anije ustanovile da je fleksibilni rad od kuće katastrofalan po njih, a primjer je Yahoo koji je 2013. godine primorao uposlenike da se vrate tradicionalnoj strukturi. Postoje i kritičari koncepta od četiri dana rada koji tvrde da bi uposlenici svoje navike “gubljenja vremena” na poslu mogli prenijeti i u novi koncept koji bi bio “nagrada za neefikasnost”. Kritičari smatraju da, ukoliko uposlenici mogu petodnevni posao obaviti u četiri dana, jednostavno ne daju sve od sebe na poslu.

Čak i oni koji se zalažu za koncepte 3-2-2 i radnu sedmicu od četiri dana priznaju da ovi sistemi imaju nedostataka.

Kako bi se to izbjeglo, potrebno je da u uredima budu pravi ljudi iz pravih timova dok su drugi kod kuće, a na menadžerima je da prave rasporede kako niko ne bi bio izostavljen.

Unilever planira nastaviti svoj eksperiment koji će zadržati samo ako bude davao vidljive rezultate. Prema planu, eksperiment će trajati do decembra ove godine.

Izvor: Klix-ba