Kako se mjeri rizik investiranja u jednu zemlju?
S obzirom na brzi rast ekonomija u usponu i mogućnosti koje to može predstavljati investitorima, postavlja se pitanje: da li izloženost ulaganja u inostranstvu nosi rizik i kako se taj rizik može analizirati?
Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, ova grafika prikazuje investicioni rizik u zemljama širom svijeta, na osnovu analize Aswatha Damodarana sa Stern School of Business Univerziteta New York.
Iz mnogo razloga, postoje varijacije u riziku u različitim zemljama. Na njih mogu uticati geopolitički faktori, kao što je politički rizik, bilo da su u fazi ranog rasta ili imaju stabilna imovinska prava.
Da bi dobio jasniju sliku rizika zemlje, Damodaran je analizirao sljedeće široke faktore:
Politički rizik: Vrsta režima, korupcija, mogući sukobi
Pravni rizik: Zaštita imovinskih prava, ugovorna prava
Ekonomski rizik: Diverzifikacija privrede
Pored toga, analiziran je rizik od neizvršenja obaveza u zemlji, što je uobičajena mjera koja se koristi na finansijskim tržištima. Kada nacija ne plati svoj dug, to često dovodi do tržišnih turbulencija i drugih negativnih efekata koji mogu trajati godinama.
Zajedno, ovi faktori, zajedno sa ostalima, procjenjuju premiju rizika zemlje, što je dodatni rizik na datom tržištu. SAD su služile kao osnova za mjerenje dodatnog rizika svake zemlje.
Rizik ulaganja u 2023. godini
U nastavku prikazujemo rizik zemlje širom svijeta, od najvećeg do najnižeg rizika od jula 2023.:
TOP 10 najgorih država
TOP 6 najboljih
Kao što tabela iznad pokazuje, pet zemalja nose najveći rizik: Bjelorusija, Liban, Venecuela, Sudan i Sirija. U Bjelorusiji ruske vojne snage i dalje djeluju. Venecuela se godinama suočava sa hiperinflacijom i endemskom korupcijom.
S druge strane, 13 zemalja imalo je najmanji rizik, uključujući nekoliko evropskih zemalja, Singapur i Novi Zeland. To je zbog faktora kao što su njihove državne obveznice sa rejtingom AAA, niska korupcija i jaka zaštita imovinskih prava.
Crna Gora se nalazi na 79 poziciji sa indeksom rizika 6,8. Ovaj rezulatat je dosta loš jer se naša država nalazi na drugoj, “lošijoj” polovini tabele u društvu sa, recimo, Jordanom, Nambijom, Jermenijom. Od država bivše jugoslavije lošiji rezultat od nas ima samo Bosna i Hercegovina sa indeksom 9,9.
Šta ovo govori investitorima?
Rast ekonomija u usponu predstavlja prilike za investitore, oblikovane demografskim uticajima, rastom BDP-a i tehnološkim napretkom koji se vidi na globalnom nivou.
Dodatno, diverzifikacija po sektorima, imovini i geografskim područjima može imati koristi za investitore.
Imajući ovo na umu, ulaganja u druge zemlje su izložena rizicima neke zemlje i utiču na dugoročne performanse dionica, obveznica i druge finansijske imovine. Uzimajući u obzir ove faktore, nagrada od ulaganja u međunarodne kompanije može doći sa makroekonomskim rizicima i rizicima specifičnim za zemlju.
