Koja temperatura je previsoka za ljude? To pitanje dobilo je svoj odgovor u nedavnom izvještaju profesora Lewisa Halseya i njegovog tima sa Univerziteta u Roehamptonu u Velikoj Britaniji. Svojim istraživanjem tim je došao do kritične gornje granice, prenosi IFL Science.

Tačka u kojoj stvari postaju opasne kada govorimo o ljudskoj toleranciji vrućine nalazi se između 40 i 50 stepeni Celzijusa. Glavni razlog za tu granicu je stopa metabolizma u mirovanju koja, kako su otkrili Halsey i njegovi kolege, može biti viša kada su ljudi izloženi vrlo vrućim uslovima.

“Mnogo posla je već obavljeno o temperaturama na kojima različite životinjske vrste žive kada je riječ o minimalnoj stopi metabolizma u mirovanju i samim time niske potrošnje energije. Zanimljivo je da postoji mnogo manje informacija o ljudima na tu temu,” otkrio je Halsey u izjavi.

Razumijevanje koje temperature su previsoke za ljude ključno je za osiguravanje sigurnih uslova rada, a to će vjerovatno postati teže u budućnosti, pošto je ove sedmice objavljeno da je Zemlja upravo dosegla najviše prosječne globalne temperature otkad postoje mjerenja. Taj rekord srušen je dva puta u tri dana.

Globalna temperatura dosegla je prosječnih 17,18 Celzijusa, što ne zvuči tako strašno, ali prethodni rekord iznosio je 17,01 Celzijusa, a to je trend koji niko ne želi da vidi. iza tih statistika je sljedeća: temperature su značajno skočile u regionima na jugu SAD-a i u Kini. Na sjeveru Afrike dosegnule su 50 Celzijusa, a upravo to je tačka, kažu Halsey i njegovi kolege, gdje nastaju problemi.

Moguće je da će se situacija još pogoršati.

“Izgledno je da će jul biti najtopliji u istoriji, odnosno od prije nekih 120.000 godina,” kaže dr Karsten Haustein, istraživač atmosferske radijacije na Univerzitetu u Lajpcigu.

Traju dodatna istraživanja kako bi se bolje shvatilo zašto više temperature mogu izazvati porast potrošnje metaboličke energije, ali Halsey i njegov tim takođe će istražiti kako uslovi iznad gornje kritične granice mogu da utiču na zdravlje srca u različitim starosnim grupama i u skladu s fizičkom formom.

“Otkrili smo značajne promjene u reakciji funkcije srca na toplotu u različitim kategorijama ljudi, a posljednja u nizu je razlika u polu. U prosjeku, muškarci i žene pokazuju razlike u reakciji kardiovaskularnog sistema na toplotu. Ovo istraživanje daje nam ključno znanje o tome kako reagujemo na okolinu koja nije optimalna i koliko se pojam ‘optimalnog’ razlikuje među ljudima s različitim karakteristikama”, dodaje on.

N1