Najveće žrtve korona krize na tržištu rada su zaposleni na određeno vrijeme, sezonci i radnici na povremenim poslovima, pokazuje nova analiza Eurostata.

U EU je, prema podacima koje je objavio Eurostat, na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja bilo oko 19,2 miliona zaposlenih na određeno vrijeme u starosnoj grupi od 20 do 64 godina, dok ih je krajem prošle godine bilo 22,2 miliona.

To znači da se u prvoj polovini ove godine broj zaposlenih na određeno vrijeme u EU smanjio za oko tri miliona ili za više od 13 odsto. Pao je i udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih, i to sa 11,6 odsto, koliko je iznosio krajem prošle godine – dakle, pre izbijanja koronakrize – na 10,2 procenta sredinom ove godine, nakon proljećnog zatvaranja.

Istovremeno, stopa nezaposlenosti u EU porasla je sa 6,5 odsto, koliko je iznosila krajem 2019. godine, na 7,1 odsto krajem juna ove godine. Smanjenje broja zaposlenih na određeno vrijeme, može se zaključiti iz podataka Eurostata, glavni je generator rasta nezaposlenosti u korona krizi.

Podaci za Hrvatsku još su gori, s obzirom na to da spada među članice EU u kojima su ugovori na određeno vrijeme najzastupljeniji. Krajem prošle godine 15 odsto ukupnog broja zaposlenih radilo je, pokazuju podaci Eurostata, na određeno vrijeme, dok je njihov udio u ukupnom broju zaposlenih do sredine ove godine pao na 12,7 odsto.

Broj zaposlenih na određeno vrijeme u istom se periodu smanjio za gotovo 40.000, ili oko 17 odsto. Krajem prošle godine ugovore o radu na određeno vrijeme, prema podacima Eurostata, imalo je 246.000 zaposlenih, a krajem juna ove godine njih 205.000, što znači da je u prvoj polovini godine otprilike svaki šesti zaposleni na određeno vrijeme u Hrvatskoj ostao bez posla.

Promjenama koje je na tržište rada unijela pandemija koronavirusa posebno su, upozoravaju u Eurostatu, pogođeni mladi. Većina njih ionako je radila na određeno vrijeme, a korona kriza je dovela do značajnog pada udjela mladih radnika među zaposlenima na određeno vrijeme.

(Index)