Svijet se nalazi usred prve energetske krize 21. vijeka. Visoke cijene energenata, posebno nafte, gasa i uglja, pokreću visoku inflaciju u raznim zemljama, od kojih neke doživljavaju i nestašicu energenata.

Nedavna ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je krizu, s obzirom na to da je zemlja i veliki proizvođač i izvoznik nafte i prirodnog gasa.

Koristeći podatke iz BP-ovog Statističkog pregleda svjetske energije, infografika pruža daljnji uvid u kontekst krize kroz najveće svjetske proizvođače nafte 2021.

Proizvodnja nafte: Zemlje OPEC-a naspram ostatka svijeta (M = milion)

Zemlje OPEC-a zajedno su najveći proizvođači nafte, a samo Saudijska Arabija čini jednu trećinu proizvodnje te organizacije. Takođe, proizvodnja OPEC-a ostaje ispod nivoa prije pandemije nakon što je organizacija smanjila za čak 10 miliona barela dnevno (B/D) u 2020. godini.

Nakon zemalja OPEC-a, SAD, Kanada i Meksiko su činile nešto više od četvrtine svjetske proizvodnje nafte u 2021. Gotovo 70% sjevernoameričke proizvodnje nafte dolazi iz SAD-a – najvećeg svjetskog pojedinačnog proizvođača nafte.

Slično tome, u okviru Zajednice nezavisnih država – organizacije zemalja post-sovjetskog saveza – Rusija je bila daleko najveći proizvođač sa 80% ukupne proizvodnje ZND-a.

Deset najvećih proizvođača nafte u 2021. (M = miliona)

Oko 43% svjetske proizvodnje nafte u 2021. godini bilo je iz samo tri zemlje – SAD-a, Saudijske Arabije i Rusije. Zajedno, ove tri zemlje proizvele su više nafte od ostalih deset najvećih proizvođača zajedno.

U posljednjih nekoliko decenija, američka proizvodnja nafte bila je u vrhu. Nakon pada 1970. od 11,3 miliona B/D, novi istorijski minimum bio je 6,8 ​​miliona B/D u 2008. godini. Međutim, nakon preokreta u 2010-im, zemlja je nadmašila Saudijsku Arabiju kao tada najvećeg proizvođača nafte. Od 2021. SAD su neto uvoznik sirove nafte dok su veliki izvoznici rafiniranih naftnih derivata.

Saudijska Arabija i Rusija proizvele su po 11 miliona B/D u 2021. i bile su dva najveća izvoznika nafte na svijetu. U obje zemlje, državne naftne kompanije (Saudi Aramco i Gazprom) bile su najvrednije kompanije za proizvodnju nafte i gasa.

Od Evrope (bez Rusije), samo je Norveška bila među 15 najvećih proizvođača nafte, sa 2,3% globalne proizvodnje. Nedostatak regionalne proizvodnje dijelom je posljedica zavisnosti Evropske unije od ruske nafte i gasa, što pogoršava energetsku krizu u regionu.

Kako energetska kriza utiče na proizvodnju nafte

Nakon dubokog pada u 2020, potražnja za naftom ponovo raste i sada je iznad nivoa prije pandemije. Nadalje, ograničenja u snabdijevanju zbog sankcija ruskoj nafti i gasu zaoštravaju stanje na tržištu i održavaju visoke cijene nafte.

Iako se uticaj osjetio na globalnom nivou, evropske zemlje su teško pogođene zbog oslanjanja na ruski izvoz fosilnih goriva, a neke gotovo sve energente dobijaju iz Rusije.

Kako bi se izborio sa krizom, ostatak svijeta povećava snabdijevanje naftom kroz povećanu proizvodnju ili oslobađanje strateških rezervi nafte (SPR). Očekuje se da će američka proizvodnja nafte porasti za milion B/D u 2022. na rekordno visok nivo. Istovremeno, zapadne zemlje pozivaju članice OPEC-a da takođe povećaju svoju proizvodnju kako bi cijene pale. Međutim, zemlje OPEC-a se drže svojih planiranih povećanja proizvodnje, što je i dalje ispod nivoa s početka 2020. godine.

SAD oslobađaju 180 miliona barela nafte iz svog SPR-a, od čega će 60 miliona barela doprineti zajedničkom oslobađanju rezervi od 120 miliona barela. S obzirom na to da se očekuje da će potražnja za naftom u 2023. godini dostići novi rekord svih vremena, ostaje da se vidi da li će napori za povećanje ponude biti dovoljni da obuzdaju krizu.

Izvor: Visual Capitalist

Prevod: Bankar.me