Volio bih da se predstavnici Rojal grupe pojave u Crnoj Gori, a ne da ih zastupaju lokalni biznismeni i vladini službenici, poručio je potpredsjednik opštine Budva Ljubomir Filipović.

Bliskoistočni mediji su pisali o tome da iza firme zainteresovane za kupovinu Kraljičine plaže stoji kontroverzni biznismen i političar Mohamed Dahlan, kog Palestina potražuje zbog korupcije, a koji ima crnogorsko i srpsko državljanstvo.

“Mi smo dobili potvrdu iz ambasade UAE da se radi o kraljevskoj porodici, međutim volio bih da taj proces bude transparentan i da se predstavnici Hydra commercial investment i Rojal grupe pojave u Crnoj Gori i da nam otklone sve sumnje koje su se pojavile u javnosti jednostavnim uvidom u dokumentaciju oko vlasništva ovih kompanija”, naveo je Filipović u razgovoru za “Vijesti”.

Filipović je ocijenio da postoji neprimjerena komunikaciju od strane ambasade UAE.

“Imamo raznoglasje i nekonzistentnost. Prva informacija koju smo dobili je interesovanje ambasade za realizaciju projekta, dok sa druge strane poruku gdje se ambasada ograđuje u odnosu na bilo kakav odnos sa investitorima. Tu imamo dvostruke aršine, jer se ambasadorka interesovala za prava svoje firme u Crnoj Gori na jedan možda neprikladan način, a kada se crnogorska javnost interesu je za dodatne informacije o investitoru, imamo zid ćutanja.

Filipović je prošle godine povukao potpis na saglasnost o prodaji Kraljičine plaže, nakon čega je tu odluku preinačio predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović nakon što je izašao iz pritvora.

Što vas je navelo da posumnjate u valjanost ugovora o prodaji Kraljičine plaže?

Kada se potpisivala saglasnost o prodaji Kraljičine plaže, predočena mi je hitnost realizacije ovog projekta jer je prodaja vitalna za finansijsku situaciju u Opštini Budva. Sama ta hitnost mi je dala sa jedne strane obavezu, sa druge strane sumnju da bi neke stavke tog ugovora mogle biti problematične. Zbog toga sam se konsultovao sa ljudima iz centrale partije i pravnim savjetnicima, i na njihove zabrinutosti reagovao tako što sam Vladi poslao dopis kojem povlačim potpis sa saglasnosti.

Tada nisam imao kompletnu informaciju, a kasnije su se osim prvobitne sumnje u nezakonitosti, u medijima pojavile sumnje i u kredibilitet investitora. To sve me je dodatno učvrstilo u vjerovanju da sam povukao pravi potez.

Koje su to prvobitne sumnje?

To više nisu sumnje, nego dokazane činjenice o načinu utvrđivanja cijene, do toga da ugovor daje prava investitoru koja nisu u skladu sa zakonom. Na kraju su ljudi iz DPS-a priznali da su to greške u ugovoru i pripisali ih loše odrađenom poslu sudskog tumača.

Da li su te greške ispravljene?

Ne učestvujem u daljem procesu koji je već prevazišao odlučivanje na lokalnom nivou, tako da o tome ne mogu da sudim. Valjda se radi na ispravljanju teksta kako bi tekst ugovora ušao u legalne okvire.

Zašto je jedan od članova tenderske komisije govorio o snishodljivosti u pregovorima sa investitorima?

Cini mi se da smo mi shvatili pogrešno princip rušenja biznis barijera i način na koji se odnosimo prema investitorima. Treba da kreiramo sistem koji će biti jednak za sve investitore, a ne da kreiramo ad hok investicionu klimu u kojoj pišemo pravila u odnosu na svakog investitora. Ako nekome damo više, a nekome smo da li manje, mi šaljemo različite poruke i brišemo prediktivnost, koja je za svakog ozbiljnog investitora bitnija od poreske politike jedne zemlje. Ugledajmo se samo na norveški primjer.

U medijima su se pojavili navodi da iza firme Rojal development stoji palestinski političar i biznismen Mohamed Dahlan, koji ima crnogorsko državljanstvo. Kako na to gledate?

Zainteresovanost za ovaj projekat me vodila tome da veću pažnju posvetim medijskim navodima, i pojavile su se sumnje da iza projekta stoji čovjek koji je u svojoj državi optužen za korupciona djela. Nije dokazano da on stoji iza projekta, ali je činjenica da su isti ljudi koji su u Queens beach developmental i zastupnici firme gospodina Dahlana u Crnoj Gori.

Kažete da je Dahlan optužen za korupciju u Palestini. Da li to utiče na odnose Crne Gore i Palestine?

Moramo uvažiti činjenicu da je Crna Gora 2006. priznala Palestinu i obavezala se na odnose sa tom državom. Ako ta država potražuje nekog za ozbiljna krivična djela, a trenutno se vodi sudski proces protiv tih ljudi, dakle, moramo se prema tome odnositi sa posebnim senzibilitetom. Činjenica je da se radi o politički trusnom području, i da je Bliski istok vrlo bitan za bezbjednost cijelog svijeta. Stoga naša odgovornost kao države mora biti još izrazenije prema ovim navodima.

Da li vam je poznato da je bilo neke zvanične reakcije iz Palestine?

Koliko ja znam nema zvanične komunikacije između Palestine i Crne Gore po ovim pitanjima, ali znam da je palestinski državljanin Mohamed Rašid osuđen na 15 godina zatvora, a da je Dahlan osuđen na dvije godine zatvora u odsustvu i da je u toku veliki sudski proces protiv njega u Palestini. U komunikaciji sa prijateljima koji rade u palestinskoj državnoj administraciji došao sam do saznanja da su podaci o sudskim procesima tačni.

Izvor: Vijesti