Teheran se, čini se, pomirio s dugoročnim smanjenjem cijene sirove nafte, što će se odraziti na iransku ekonomiju već pogođenu međunarodnim sankcijama. Iran nastoji da ubijedi zemlje Organizacije zemalja izvoznika nafte (OPEK) da smanje proizvodnju nafte do svog sljedećeg sastanka u Beču.

Zemlje OPEK-a će se sastati 27. novembra u Beču, u trenutku kada je cijena barela nafte pala na novi četvorogodišnji minimum i iznosi manje od 80 dolara po barelu.

Iranski ministar za naftu Bidžan Namdar Zanganeh boravio je u Kataru i Kuvajtu, sutra bi trebalo da posjeti UAE, a sastao se i sa šefom venecuelanske diplomatije.

Zanganeh je kritikovao “neke zemlje” zbog toga što su povećale proizvodnju i zbog toga što “pronalaze opravdanja” i odbijaju da smanje proizvodnju nafte.

Iranski predsjednik Hasan Rohani nedavno je bio oštriji u osuđivanju “zavjere smanjenja cijena”, aludirajući na Saudijsku Arabiju i SAD.

Saudijska Arabija, regionalni rival Irana, povećala je proizvodnju nafte 2012. kako bi kompenzovala manji uvoz iz Irana, što je bila posljedica embarga na naftu zbog kontroverznog nukleranog programa te zemlje.

Izvoz iranske sirove nafte danas iznosi 1,2 miliona barela dnevno, dok je 2011. izosio 2,2 miliona barela dnevno.

Iran i velike sile nastoje da do 24. novembra sklope sporazum koji bi trebalo da osigura da Teheran svoj nuklearni program sprovodi isključivo u mirnodopske svrhe, u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija koje su prouzrokovale ozbiljnu ekonomsku krizu u toj zemlji.

Prema količini naftnih rezervi, Iran je na trećem mjestu, posle Venecuele i Saudijske Arabije.

Iranska vlada se nada da će sporazum sa velikim silama omogućiti ukidanje sankcija i oporavak ekonomije.

Iran bi, ako sporazum bude postignut, imao pristup novcu blokiranom u stranim bankama – 100 milijardi dolara, povećao izvoz i privukao strane investicije.