Ova godina donijela je katastrofu svjetskoj ekonomiji, a skoro sve razijene države zapada doživjeće ekonomski pad. S druge strane, Kina, iz koje je krenuo koronavirus, izbjeći će recesiju i imati rast od 1,9 posto bruto-društvenog proizvoda (BDP).
Ovo je dosta mali rast za Kinu u poređenju s prethodnim godinama, ali ipak odličan ako se uporedi s recesijom koja preovladava zapadnim zemljama.
Dok neke zemlje proživljavaju kataklizmu, jedna će ove godine procvjetati zahvaljujući sretnim okolnostima.
Katastrofa u Libiji
Procentualno najveći ekonomski pad, od zemalja čije je podatke prikupio MMF, ove godine će imati Libija – od čak 66,7 posto BDP-a. Libijska ekonomija ove godine je pogođena nizom faktora koji su doveli do ovako drastičnog pada.
Došlo je do intenziviranja konflikta u zemlji koji je ugušio privrednu aktivnost, te do zatvaranja pojedinih naftnih polja od kojih dolazi značajan dio prihoda za ovu državu.
Osim toga, došlo je i do drastičnog pada cijena nafte na svjetskom tržištu što je također uticalo na smanjnje prihoda. Na kraju, ova država je, kao i većina drugih, pogođena pandemijom koronavirusa.
Nakon Libije, slijedi Macao s padom BDP-a od 52,3 posto, Venecuela i Liban sa smanjenjem od užasnih 25 posto te Fidži sa padom od 21 posto, prema podacima MMF-a.
Gvajana raste čak 26,2 posto
S druge strane, najveći ekonomski rast ove godine će imati jedna od najsiromašnijih država Južne Amerike – Gvajana, od čak 26,2 posto. Ovaj rast posljedica je otkrića velikih zaliha nafte u ovoj državi.
Zahvaljujući velikom otkriću država će doživjeti pravi procvat u, može se slobodno reći, najgorim vremenima.
Gvajana je jedina država koja će, prema MMF-u, ove godine imati dvocifren rast ekonomije. Kolika je razlika između nje i ostatka svijeta govori činjenica da je na drugom mjestu Južni Sudan sa rastom od 4,1 posto, a slijede Bangladeš sa 3,8 posto, Egipat sa 3,5 posto i Ruanda sa 2 posto.
Srbija druga najbolja u Evropi
Na kraju, poređenja radi, recimo da MMF ove godine prognozira Njemačoj ekonomski pad od 6 posto, SAD-u pad od 4,3 posto, Kanadi -7,1 posto, Francuskoj -9,8 posto, Italiji -10,6, Hrvatskoj -9 itd.
Najmanji pad u Evropi će imati Litvanija (-1,8 posto), Srbija (-2,5 posto), Norveška (-2,8 posto), te Bjelorusija i Irska (po -3 posto).
Od zemalja sa prostora bivše SFRJ najveći pad zabilježiće Crna Gora – 12 odsto. Slijedi Hrvatska sa padom od 9 odsto, Slovenia – 6,7, Bosna i Hercegovina 6,5 i Sjeverna Makedonija 5,4
Interaktivnu mapu s procjenama za sve države pogledajte OVDJE.
Izvor: Biznisinfo.ba
