Kinezi dolaze na Balkan. I to na velika vrata. Upravo završeni beogradski samit, u kojem je “prštalo” od milijardi, projekata, potpisanih ugovora i memoranduma, promovisao je Kinu kao uticajnog političkog i ekonomskog igrača u regionu.
Kreditna linija od deset milijardi za region gladan investicija, “pukla je” kao od šale, a kako bi potrebe bile zadovoljene obećan je i novi fond od tri milijarde.
Svaka od zemalja u regionu imaće investicije sa kineskim pečatom, a koje karakteriše jedna ista nit – finansira ih kineska država preko svoje izvozne banke, a realizuju ih u većinskom obimu kineske kompanije. Kineske investicije na Balkanu zagolicale su i strane medije, pa su se tako mnogi pitali koja je cijena kineskih jeftinih kredita?
Nije slučajno da vodeća svjetska ekonomija želi uticaj i u ovom dijelu Evrope, nakon što je velike investicone projekte započela prije par godina na afričkom kontinentu.
Ekonomija koja još uvijek “gazi” visokim tempom rasta većim od sedam posto ima viška novca a i moćne kompanije koje žele prodor i potvrdu na svjetskom tržištu.
Ruku pod ruku, političko vodstvo, državna izvozna Exim banka i kineske kompanije pojavljuju se kao moćni ugovarači i isporučioci poslova po sistemu “ključ u ruke”.
Regionu u kojem su investicije presušile, pogotovo one sa evropskog Zapada, šuškanje milijardama da bi se pokrenule slabašne, iscrpljene i u međuvremenu zadužene ekonomije, djeluje kao naručeno.
Na ovaj način, region koji sa najmnogoljudnijom zemljom ima obim spoljnotrgovinske razmjene od 60 milijardi, sve više se cementira kao dobro kinesko izvozno područje, ali i odredište za kinesku tehnologiju. Kina je mahom puno veći izvoznik u ove zemlje nego uvoznik ovdašnjih proizvoda što je vidljivo na primjeru BIH gdje je tas na vagi višestruko u korist Kine.
Izgradnjom TE Stanari, porastao je uvoz iz Kine, pa se tako ova zemlja probila na visoko peto mjesto najvećih zemalja bh, uvoznica. KIneske investicije koje pristižu zapravo dodatno jačaju kineski izvozni potencijal na Balkanu.
Ekonomski interes je primaran, ali ne treba zanemariti ni politički.
Željeznička pruga Pirej – Budimpešta koju najavljuje kineski premijer očito je nastojanje da se Evropskoj uniji priđe najlakšim i najbržim koridorom sa robama koje će puno brže i jeftinije stizati. Ali, izgradnjom te pruge, kao naravno i drugim investicijama, Kina ima namjeru trasirati dugoročni i politički uticaj u predvorju EU. A, kao što znamo, na tom bojnom polju je poprilična gužva i sudara se više silnica.
Ruski uticaj, kojem su usljed odustajanja od Južnog toka malo potkresana krila, nije na Balkanu rado viđen od Evropske unije.
Mogli smo čitati kako su se Merkel i Putin posvađali zbog ruskog pritiska na Balkan na marginama samita G20. Evropa koja je s Rusijom u hladnoratovskom ozračju, ne želi vidjeti ruske prste koji veliku raspolućenost stvaraju ponajprije u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
