Globalne kompanije izdaju rekordne iznose obveznica denominovanih u juanima i naveliko se zadužuju kod kineskih banaka zbog niskih kamatnih stopa. Tako je kineski juan pretekao euro u finansiranju svjetske trgovine.
Strane kompanije i banke prikupljaju u kontinentalnoj Kini i Hongkongu rekordne iznose novca izdavanjem „panda“ i „dim sum“ obveznica u juanima, primećuje Rojters.
Panda obveznice kontinuirano podstiču korišćenje „renminbija“ (juana) kao valute za finansijske transakcije, objavila je u oktobru kineska centralna banka. To je motivisalo banke da pozajmljuju stranim kompanijama i omogućilo širu upotrebu juana izvan Kine.
U prvih 10 ovogodišnjih meseci kompanije poput njemačkog proizvođača automobila BMW-a i francuske banke Crédit Agricole, kao i inostraniogranci kineskih firmi prikupili su rekordnih 125,5 milijardi juana (17,33 milijarde dolara) izdavanjem „panda“ obveznica, za 61 posto više nego lani.
Kanadska centralna banka pribavila je krajem oktobra milijardu juana izdavanjem trogodišnje „panda“ obveznice, uz kupon od 3,2 posto. Na domaćem tržištu morala bi platiti kamatu od 4,5 posto.
U Hongkongu je vrijednost izdatih „dim sum“ obveznica takođe dostigla rekord od 343 milijarde juana, skočivši za 62 posto u prvih osam meseci uodnosu na isti period lani. I banke su pojačano izdavale zajmove u kineskoj valuti.
Povećanje udela juana u globalnom finansiranju spada među glavne prioritete Kine u internacionalizaciji domaće valute, iako se čini da je nedavni uzlet uglavnom bio usmjeren u poslove u azijskom divu.
Njemački proizvođač automobila Volkswagen Group rekao je Rojtersu da će početnih 1,5 milijardi juana pribavljenih izdanjem „panda“ obveznica koristiti samo za poslovanje u kontinentalnoj Kini, prenosi Hrportfolio.
Grupacija Mercedes-Benc (Mercedes-Benz) takođe planira da iskoristi novac za podršku poslovanju lizinga automobila u Kini.
Saradnja na „Pojasu i putu“
Talas zaduživanja globalnih kompanija kod kineskih banaka katapultirao je juan na drugo mjesto u finansiranju globalne trgovine, ispred eura.
Udio juana u finansiranju svetske trgovine skočio je s 3,91 posto na početku godine na 5,8 posto u septembru, prema međunarodnom sistemu za elektronsko sprovođenje finansijskih transakcija (SWIFT).
Dolar i dalje zauzima uvjerljivo prvo mjesto s udelom od čak 84,2 posto, primjećuje Rojters.
Međunarodnim platnim prometom dominiraju akreditivi, oblik kratkoročnog finansiranja koji olakšava trgovinu.
U okviru finansiranja trgovine i plaćanja, upotreba juana uglavnom je graničena na zemlje u razvoju u prijateljskim odnosima s Kinom, poput onih uključenih u njenu inicijativu „Pojas i put“.
Zabilježeno je povećano korišćenje juana u trgovinskim transakcijama, ali samo u određenim bilateralnim kanalima, sa zemljama poput Rusije, Argentine, Pakistana i Nigerije, rekao je Mark Vilijams, glavni ekonomista za Aziju pri Kapital ekonomiksu (Capital Economics).
Zemlje koje su u geopolitičkoj vezi sa SAD ne pokazuju interesovanje za prelazak na juan, što implicira da će globalna upotreba juana u trgovini biti ograničena, procjenjuje Vilijams.
Izvor: hrportfolio/Blic.rs
