„Kineski projekti su željeli da budu tretirani van uobičajenih zakonskih procedura odabira ili postupka javnih nabavi, kao što je slučaj u Crnoj Gori, i bez pune pažnje kako će se to odraziti na javni dug i njegovu održivost. Visoko oslanjanje na kineske preduzetnike takođr može ograničiti utocaj projekata na domaće ekonomije tokom faze izgradnje“, navodi se u dokumentu MMF-a koji se bavi stanjem infrastrukture na Zapadnom Balkanu.

MMF primjećuje da kineske investicije u regiji rastu a očekuje njihovo dalje povećanje u narednim godinama. Rast je, kako se navodi, započeo nakon prvog regionalnog summita u novembru 2015. godine, kada su čelnici Kine s liderima zemalja regije dogovorili jačanje ekonomskih veza. Nakon toga je potpisano i nekoliko bilateralnih sporazuma čime su otvorena vrata za kineske investicije prije svega u putnu i energetsku infrastrukturu.

„Osim toga, geografska blizina zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom (EU) i njihovo približavanje predstavlja šansu kineskoj ekonomiji za pristup jedinstvenom tržištu EU“, ocjenjuje MMF.

Prema grafici MMF-a, za koju su korišteni podaci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), najviše kineskih investicija dogovoreno je u Srbiji, i to u vrijednosti 2,6 milijardi eura, a potom u BiH, 2,1 milijardu.

Za projekt gradnje prve dionice autoputa u Crnoj Gori odobreno je 900 miliona eura, dok je za obnovu makedonskih željeznica projektirano oko 600 miliona eura.
Jačanje trgovinskih koridora koje koriste kineske kompanije, kako se dodaje, poboljšaće regionalnu povezanost.

„Poboljšani saobraćajni projekti u regiji olakšaće prevoz kineske robe na jedinstveno tržište EU, a strategija će istovremeno ojačati regionalnu infrastrukturu povezivanja unutrašnjeg tržišta Zapadnog Balkana, kao i njenih veza s jedinstvenim tržištem EU. Ukupni uticaj projekata na domaću ekonomiju uacisiće od izbora projekata i njihovog uspjeha“, ocjenjuje MMF.