Kina je poslala do sada najsnažniji signal zabrinutosti zbog privrednog rasta i posvećenosti finansijskim reformama time što je olabavila ključne mjere kontrole nad bankama, javlja Wall Street Journal.
Kineska centralna banka objavila je da od subote neće kontrolisati kamatne stope za kredite, nego će puštati finansijske institucije da ih određuju same. To bi omogućilo davanje jeftinijih kredita u trenutku kada bi kineska ekonomija mogla usporiti na najnižu stopu rasta u 20 godina, a sve se više korporativnih klijenata i lokalnih vlasti muči s otplatom kamata.
Taj potez pokazuje i spremnost nove vlade da reformiše finansijski sektor, što mnogi izvan i u zemlji smatraju nužnim kako bi se podstakao rast. Budući da bi mjere mogle naštetiti profitabilnosti državnih banaka, očekuju se protivljenje.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
“Ovo je dramatičan i neočekivan potez”, kaže Zhang Ming, viši istraživač državne Akexemije društvenih znanosti. “Centralna banka će se morati nositi s velikim otporom interesnih skupina.”
Mnogi ekonomisti sumnjaju da će se to odmah odraziti na ekonomiju, jer banke već mogu posuđivati 30 posto ispod ključne stope, ali rijetke koriste tu mogućnost. Jeftiniji krediti bi mogli i povećati muke ekonomije zbog još većeg gomilanja duga.
Pred vladom je još teških reformi među kojima i liberalizacija kamatnih stopa na depozite – što je važan korak prema povećanje prihoda kineskih domaćinstava i podsticanja domaće potražnje.
Kineska vlada je dugo držala strogu kontrolu nad kamatama za kredite i depozite. Na taj su se način sredstva usmjeravala prema državnim kompanijama i drugim velikim kompanijama, a dobitne marže banaka ostale velike.
No, to je podstaklo neefikasnu alokaciju kapitala i dovodi do neravnoteže. Ulaganja su prošle godine činila 48% BDP-a, što je izuzetno visoki postotak u poređenju s međunarodnim standardima i suprotno nastojanjima vlade koja bi htjela da rast nosi lična potrošnja.
Najnoviji potez je dio šireg nastojanja reforme finansijskog sektora koji bi trebao funkcionisati prema principima tržišta, a ne diktatu vlasti. Dopuštanje bankama da odrede cijenu kredita trebalo bi ojačati konkurenciju i popraviti alokaciju kapitala, prenosi Bankamagazine.
