Ekonomski analitičari odbacuju katastrofalna predviđanja raspada kineske ekonomije i tvrde da će kineski rast BDP-a iznositi 6,9 odsto, što je neznatno manje od predviđenih sedam odsto.
Uprkos strmoglavom padu cijena dionica, devalvaciji juana i usporavanju ekonomije, globalna reakcija na stanje kineske ekonomije je pretjerana, tvrdi Mark Švars, glavni analitičar „Goldman Saksa“ za azijsko-pacifičko tržište.
„Svaka vlada će intervenisati u ekonomiji ako se oduži loš period, a kineska vlada pogotovo“, navodi Brajan Džekson, ekonomista u „IHS Global Institutu“ za Kinu.
U skladu sa politikom sprovođenja reformi, Kina najavljuje djelimičnu privatizaciju i restrukturiranje javnih poduzeća.
„Guardian“ prenosi da je reforma državnih firmi – gubitaša jedan od prioriteta kineske vlasti, koje kroz dokapitalizaciju namjeravaju da ih revitalizuju i učine konkurentnim.
Rezultati reformi u javnim poduzećima, kao i priliv privatnog kapitala, očekuju se do 2020. godine.
Ipak, dio ekonomista smatra da će kineski ekonomski pad uzdrmati globalno tržište.
Nedjeljnik „Ekonomist“ prenosi predviđanja Vilijema Bitera, nekadašnjeg člana odbora za monetarnu politiku Banke Engleske, a danas šefa za globalnu ekonomiju.
On je još 2012. godine tvrdio da postoji 90 odsto šanse da Grčka izađe iz evrozone, a sada ima bitno drugačiji pogled na uticaj Kine i ostalih tržišta u razvoju na budućnost globalne ekonomije.
Negativni rast globalne trgovine u prvoj polovini 2015. godine, konstantan pad cijena sirovina, niska inflacija, pad cijena akcija na svim svjetskim tržištima, te nezabilježeni pad nominalnih kamatnih stopa, smatra Biter, dovešće do umjerene globalne recesije.
On tvrdi da će nova kriza početi polovinom sljedeće i trajati nekoliko godina.
Problem generišu tržišta u razvoju, a posebno Kina, smatra on i navodi da realna stopa kineskog BDP-a trenutno iznosi četiri odsto i da će do sredine sljedeće godine pasti na 2,5 odsto ili manje, te da će na tom nivou ostati godinu dana ili duže.
Drugim riječima, za Kinu to znači recesiju.
S obzirom na to da je udio Kine u svjetskom BDP-u u 2014. godini iznosio 13,3 odsto, sa 14,3 odsto udjela u trgovini, trendovi pada se moraju „preliti“ na ostatak svijeta.
Čak i zemlje koje nemaju razvijenu trgovinu sa Kinom biće pogođene usporavanjem, budući da trguju sa zemljama koje izvoze u Kinu.
Izvor: Capital.ba
