Komisija za hartije od vrijednosti, na čijem je čelu Zoran Đikanović, naplaćuje naknadu od 100 eura za mišljenje koje izdaje ta komisija, licima kojima je dala dozvolu za rad, dok se mišljenje KHOV koje traže fizička i pravna lica naplaćuje pet puta više.
To znači da učesnici na tržištu kapitala, fondovi i brokerske kuće plaćaju pet puta manje za mišljenje KHOV u odnosu na male akcionre, za koje je, po riječima nekih od njih, to nedopustivo visoka cijena.
Mali akcionari smatraju da su članovi KHOV obavezni da daju mišljenje, ako ne besplatno, a ono barem po znatno nižim cijenama.
Đikanović je kazao za „Dan” da do sada nije bilo prigovora na cijene, a da mišljenje KHOV povremeno zatraže firme.
– Cijene smo formirali prije nekoliko godina, tako da je ta tarifa na sanazi odavno i tu ništa nije novo, rekao je Đikanović za „Dan”.
Pravilnik o naknadama za rad KHOV objavljen je u Službenom listu 27. februara ove godine.
Nezavisni poslanik i član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Mladen Bojanić smatra da je odluka o naplaćivanju mišljenja KHOV posledica smanjenih orihoda Komisije u odnosu na prethodne godine, usled daleko manjeg prometa i zainteresovanosti na tržištu kapitala.
– Razlog je, u prvom redu, neracionalno trošenje sredstava u periodu kada je Komisija imala novca, a sad je došla u situaciju da je pojela sav kapital. U 2012. i 2013. godini KHOV je napravila gubitke od ukupno milion eura, pa je vrlo izvjesno da više neće moći da izdržava samu sebe. Pretpostavljam da će pokušati da se priključe Centralnoj banci ne bi li opstali kao institucija i tako obezbijedili izvore prihoda. Pokazatelj za to je i to što je prije nekoliko dana Mirjana Pešalj iz KHOV prešla u Ministarstvo zdravlja. Pretpostavljam da je to tek početak osipanja kadrova iz Komisije, za koju tvrdim da svih ovih godina nije napravila ništa kako bi održala tržište kapitala, pa je neminovno da oni sami uruše svoju instituciju i da na kraju ostanemo bez Komisije za hartije od vrijednosti, istakao je Bojanić.
On smatra da je veoma drsko to što KHOV naplaćuje mišljenje.
– KHOV bi trebalo da edukuje i obučava, a ne da naplaćuje svoje mišljenje 500 eura. To je nešto što je van pameti u ovom momentu – istakao je Bojanić.
On ukazuje da se naplata mišljenja može tumačiti i kao prepreka za male akcionare i pojedince da dođu do mišljenja koje im je potrebno.
– Umjesto da radi ono što joj je osnovni zadatak, a to je da štiti manjinske akcionare, KHOV od osnivanja radi suprotno i štiti velike institucionalne investitore. Komisija je uvijek na strani velikih kompanija i velikih investitora, što je potpuno suprotno svjetskoj praksi. Članovi Komisije imali su obuku u američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti, koja sam i ja prošao, a prvo što se tamo može čuti jeste da su članovi te komisije advokati malih akcionara. Dakle, ne radi se o neznanju, jer su to već čuli tamo, već o očiglednoj namjeri da se stave u funkciju velikih investitora, zanemarujući činjenicu da mali akcionari održavaju likvidnost tržišta i da nema likvidnog tržišta ukoliko nema malih investitora, naglasio je Bojanić.
Za evidentiranje emisije 1000 eura
Komisija, između ostalog, emitentima na godišnjem nivou naplaćuje naknadu za objavljivanje finansijskih izvještaja, i to 1000 eura za emitente sa A liste, 800 eura za B listu i 400 eura za slobodno tržište.
Takođe, KHOV naplaćuje 1000 eura i prilikom podnošenja zahtjeva za evidentiranje emisija hartija od vrijednosti kada je emitent Crna Gora.
DAN
