Sva sila novih načina plaćanja putem kartica, mobilnih aplikacija ili kriptovaluta nisu uspjeli da umanje važnost gotovine, pokazuje istraživanje Banke za međunarodna poravnanja (BIS), kolokvijalno znane kao “centralna banka svih centralnih banaka”. Štaviše, vrijednost gotovine u opticaju raste.
Kako stoji u posljednjem tromjesečnom pregledu BIS-a, od 2000. godine do danas vrijednost gotovine u opticaju porasla je sa sedam posto vrijednosti ekonomije na devet posto. Uopšteno, većini država primjetan je rast gotovine u , a to je najviše izraženo u Hong Kongu i Japanu gdje je vrijednost gotovine porasla za devet, odnosno sedam posto vrijednosti BDP-a, piše Poslovni dnevnik.
S druge strane, u Kini je primjetan pad iznosa gotovine u za pet posto vrijednosti ekonomije. Vrijednost gotovine u opticaju tako zavisi od države do države, ali u BIS-u naglašavaju kako nije potvrđena teza da je ta vrijednost veća u rastućim državama, a manja u razvijenijima. Tako je vrijednost gotovine u opticaju u Švedskoj – državi koja je najdalje otišla u uvođenju bezgotovinskih transakcija – manja od dva posto vrijednosti BDP-a, dok je u Japanu 10 puta veća.
Potražnja za gotovinom takođe zavisi od države do države, a i tu su predvodnice skandinavske države. Početkom 2000-ih odnos gotovine i BDP-a na Islandu je iznosio najmanjih 1,2 posto dok se u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj kretao između tri i četiri posto. Od tada se potražnja za gotovinom smanjivala u Norveškoj i Švedskoj, dok je u Danskoj ostala na stabilnim nivoima. Međutim, na Islandu se “glad za gotovinom” udvostručila nakon tamošnje bankarske krize i sada je veća od potražnje u Norveškoj i Švedskoj.
“Uprkos svim tehnološkim poboljšanjima u plaćanju posljednjih godina, korištenje dobre stare gotovine i dalje je u porastu u većini razvijenih i rastućih država”, pojašnjava Hyun Song Shin, rukovodilac istraživanja u BIS-u.
Dio objašnjenja zašto gotovina ne gubi na važnosti leži u tehnologiji. Naime, dok se s jedne strane razvija infrastruktura za bezgotovinska plaćanja, razvija se i infrastruktura koja podržava korištenje gotovine. To prije svega vrijedi za bankomate koji sada imaju niz novih funkcija, poput primanja depozita. Od 2007. broj bankomata u svijetu postao je za 50 posto, sa 0,4 po stanovniku na 0,6. Međutim, rast broja bankomata u nekim slučajevima i smanjuje iznos gotovine koju građani nose sa sobom jer zbog dostupnosti uređaja u svakom trenutku mogu doći do gotovine ako im zatreba.
Kolebljivost svjetskih finansijskih tržišta ne bi trebala da odvrati centralne banke od podizanja kamatnih stopa i ukidanja nekonvencionalnih monetarnih podsticaja, objavila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u posljednjem tromjesečnom izvještaju. “Donosioci odluka ne bi trebali da se plaše volatilnosti kao takve. Tokom procesa normalizacije monetarne politike, malo volatilnosti može biti povoljno”, stoji u BIS-ovom izvještaju. Posljednje tržišne turbulencije nisu izmijenile širu ekonomsku i finansijsku sliku, smatra “centralna banka centralnih banaka”.
