Program „Evropa sad“ u načelu bi trebalo da svim zaposlenima u Crnoj Gori donese benefite u vidu povećanja plata koje će ići i do 80 odsto za minimalne. Međutim, u praksi, postoji realna bojazan da će dio zaposlenih biti na neki način zakinut.
Kako za Portal Analitika kaže generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković, u toj organizaciji pripremaju se da kroz proces monitoringa što je više moguće mobilišu i angažuju institucije sistema kako bi svaki pokušaj zloupotrebe prava zaposlenih na povećanje zarade bio odmah sasječen u korijenu.
”Program Evropa sad, koji podrazumijeva značajno povećanje zarada, a samim tim znači i povećanje standarda zaposlenih u Crnoj Gori, zavisi od seta mjera koje je potrebno paralelno sa tim programom sprovesti. Mi u USSCG smo to podržali od prvog trenutka najave programa“, ističe Keković.
Napominje, ipak, da nisu učestvovali u njegovom pisanju kao socijalni partner, niti su bili pozvani.
„Program nam je samo prezentovan na sjednici socijalnog savjeta, ali smo ga podržali i prije te sjednice, jer smo vidjeli da se zasniva na nekih 80 odsto mjera koje smo i očekivali od nove Vlade. To su mjere koje smo generalno predlagali i prethodnim Vladama i zbog toga smo smatrali da je program održiv”, kaže Keković.
NAJVEĆI TERET NA INSTITUCIJAMA SISTEMA
Kako objašnjava, Evropa sad će prevashodno zavisiti od toga da li će nadležne institucije sistema, svaka u svojoj oblasti, adekvatno pratiti implementaciju programa.
”Ako institucije budu profesionalno, agilno i nepristrasno radile svoj posao i ako, konačno, uvedemo sistem odgovornosti na svim nivoima, stvorićemo pretpostavke da se kroz predložene mjere na adekvatan način riješi pitanje punjenja budžeta i izvršavanja obaveza koje predstoje iz programa Evropa sad.
Na drugoj strani, kada su u pitanju poslodavci, dominantno će svi biti u plusu, jer je ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje omogućeno da poslodavci nemaju nikakvo dodatno izdavanje ili ulaganje u troškove rada. Naprotiv, biće u plusu za oko dva procenta. Samo mali dio poslodavaca, tj. oni koji su isplaćivali zarade zaposlenima u rasponu od 250 do 330 eura neto, imaće dodatne troškove rada, ali to je zanemarljiv broj”, smatra Keković.
KLJUČNI MOMENAT ZA CG
Komentarišući formiranje Koordinacionog tijela za praćenje sprovođenje programa, Keković objašnjava da su i ranije, kao i nakon najave formiranja tijela, predlagali da se umjesto koordinacionog formira nacionalno tijelo koje će se baviti pitanjima pravnih odnosa, prava i dostojanstvenog rada.
Kako dodaje, u prethodnih godinu dana na taj zahtjev nisu dobili odgovor.
”U godini od kada je na sceni nova Vlada nismo imali neposredni kontakt sa predsjednikom Vlade. Nismo imali taj prijem ni do dan danas. Čekali smo program Evropa sad koji je bio na klackalici do zadnjeg dana prošle godine i nismo znali hoće li biti usvojen ili neće, iako smo ga snažno podržali“, napominje on.
USSCG je, kako ističe, i ranije razmišljala o tome da predloži formiranje nacionalnog tijela koje će se baviti pitanjima pravnih odnosa, prava i dostojanstvenog rada.
„Kada je, napokon, bilo poznato da će se program usvojiti, prvog radnog dana nakon novogodišnjih i božićnih praznika uputili smo inicijativu Vladi Crne Gore da formira nacionalni savjet za dostojanstveni rad koji bi bio a propo ili na isti način formiran i s istom snagom kao što je to Savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou”, dodaje Keković.
Prema njegovim riječima, ključni momenat za Crnu Goru je da ovaj program zaživi.
”Da bi zaživio potrebno je i da zažive neki drugi elementi dostojanstvenog rada, jer ovaj program uglavnom se bazira na zaradi. Dostojanstvena zarada jedan je od bitnih elemenata dostojanstvenog rada. Tu su i drugi elementi, kao što je uspostavljanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. To znači da sam ja dužan da radim 40 sati sedmično, ali ne i preko toga. Takođe, da imam pravo na sedmični odmor, na puni godišnji odmor, na slobodan dan za praznike, adekvatnu zaštitu na radu, i da ne nabrajamo dalje”, dodaje Keković.
MLADI NAS NAPUŠTAJU I ZBOG NEDOSTOJANSTVENIH USLOVA RADA
Kako naš sagovornik objašnjava, uz program Evropa sad, radnicima u Crnoj Gori, naročito mlađim, moraju se riješiti i dva ključna, goruća, problema.
”Prvi je napuštanje naših građana i građanki u potrazi za egzistencijom, jer je istraživanje koje smo radili preko međunarodne organizacije rada u junu pokazalo da, u suštini, građani dominanto napuštaju Crnu Goru i ne samo zbog niskih zarada nego i drugih nedostojanstvenih uslova rada kojima su izloženi u Crnoj Gori”, ističe Keković.
Drugi gorući problem je, dodaje naš sagovornik, bijela kuga koja već vlada zahvaljujući i pandemiji covid-19.
”Sve i da nije bilo pandemije koronavirusa mi bismo imali sličnu situaciju jer je od 2006. pa do 2021. prirodni priraštaj opao sa 2.500 na svega 600 više rođenih nego umrlih. Pad je očit i rapidan i očigledno je da se zasniva na činjenici da mladi ljudi teško dolaze do posla, da kasnije stupaju u bračne odnose odnosno ne usuđuju se da formiraju porodice.
Ovo je momenat za koji smo smatrali da jedno nacionalno tijelo koje bi imalo tijelo uspostavljeno u kontinuitetu i ne bi samo pratilo implementaciju programa Evropa sad nego i poštovanje i implementaciju svih drugih elemenata dostojanstvenog rada koje sam naveo. Takvo tijelo bi imalo snagu i moglo bi da iznese cijelu priču. Koordinacioni odbor koji, kako sam shvatio, neće biti formiran na najvišem nivou već u startu nas brine, jer očito je da naša inicijativa neće ni naići na razumijevanje”, ističe Keković.
AKTIVIRANI ANEKSI UGOVORA, TRAŽI SE I KEŠ NA RUKE
Keković dalje navodi da u Crnoj Gori uvijek postoji dio poslodavaca koji na svaki način, i u svakoj priči pokušavaju da nađu put kako bi izigrali zakon i kako bi na štetu zaposlenih pravili sebi dodatnu dobit. Kako dodaje, već im se javljaju zaposleni koji prijavljuju nepravilnosti za program Evropa sad koji tek treba da počne sa sprovođenjem.
”Kada se izlazi sa novim propisima gdje se povećavaju benefiti imamo grupu poslodavaca koji traže načine da ih izbjegnu i to je na štetu svih drugih koji poštuju obaveze, jer im čine nelojalnu konkurenciju. Time ti poslodavci ne samo da nanose štetu zaposlenima već predstavljaju i nelojalnu konkurenciju svim onim društveno odgovornim poslodavcima koji imaju korektan odnos prema zaposlenima, koji znaju ko stvara taj kapital i koji poštuju državu i obaveze prema njoj“, napominje Keković.
Kaže da su im se javljali čim je najavljen program Evropa sad.
„Odmah su počele su da nam stižu anonimne dojave sa terena da je na sceni uvođenje aneksa ugovora o radu kojim se taj ugovor sa punog radnog vremena prevodi na nepuno radno vrijeme. U Crnoj Gori najmanje vrijeme sedmičnog rada može biti deset sati, a znači 40 sati je standard. Imamo situaciju da su takvi aneksi, prema našim informacijama, potpisivani”, ističe Keković.
Da bi program zaživio potrebno je da zažive i drugi elementi dostojanstvenog rada, jer se program uglavnom bazira na zaradi
Kako dodaje, radnici prijavljuju i da im se traži keš na ruke.
”Nakon što je krajem decembra i objavljeno da je program usvojen, imali smo dodatne dojave da poslodavci traže od zaposlenih da im nakon što dobiju plate (jer zakon o radu obavezuje da se zarada mora isplatiti preko tekućeg računa) vrate dio novca u kešu na ruke poslodavcu. Takvih dojava smo imali više. Na nama je, a prvenstveno na Vladi i institucijama sistema, da krajnje agilno i nepristrasno pristupimo tome. Mehanizmi postoje, zakon daje dovoljno prostora da se sankcioniše takva pojava”, govori Keković.
Osim visokih novčanih kazni propisanih Zakonom o radu, kako ističe naš sagovornik, Crna Gora ima i normu u Krivičnom zakoniku koja svako kršenje prava iz radnog odnosa tretira krivičnim djelom, kažnjivim novčanom kaznom ili kaznom zatvora do godinu.
”Ovo je poziv i institucijama da pokažemo snagu države, jer ako država želi da program zaživi i da poslodavci do kraja ispoštuju ono na šta ih je obavezala, onda država može to i da uradi”, dodaje on.
PROGRAM IZAZOVAN, 2022. ODREDIĆE MU SUDBINU
Upitan da prokomentariše kako vidi budućnost programa Evropi sad, naš sagovornik ističe da će tekuća godina odrediti njegovu dalju sudbinu.
”Evropa sad će biti testirana u ovoj godini. Program je vrlo izazovan i ima mnogo pitanja i mogućih barijera u rješavanju. Vidite da ni u startu poslanici koji su usvajali sve propise vezano za primjenu tog programa i njegovu održivost nisu sve do kraja usvojili. Biće izazovno raditi na tome, ali mi smo optimisti. Vjerujemo u USSCG da taj program može da zaživi i da će ova godina pokazati da li je održiv. Daćemo sve od sebe u tom pravcu, ali očekujemo da nas u cijeloj toj priči prate socijalni partneri kao i institucije sistema na kojima leži uspjeh programa”, zaključuje Keković.
