I kada u kasama imaju sitne kovanice, trgovci u Crnoj Gori kusur “do u cent” vraćaju mahom stranim turistima, jer im to, kako i sami kažu, “stranci traže”.
U to se reporterka “Vijesti” uvjerila u više trgovina, posebno na primorju, gdje je u neformalnim razgovorima sa kasirima, na pitanje zašto ne vraćaju kusur od cent i dva, pa i pet, dobila odgovore da domaći potrošači te kovanice ne žele, da ih vraćaju, a da ih traže i uzimaju samo stranci.
Trgovci, osim moralne, od uvođenja eura u platni sistem prije 17 godina, nemaju i zakonsku obavezu da potrošačima vrate cio iznos kusura, pa je ta praksa tokom proteklih godina jednostavno prerasla u naviku.
Jednako se prema kovanicama od cent i dva, odnose i domaći potrošači, a takav odnos prema novcu u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) smatraju – pogrešnim.
Tvrde i da je u pitanju samo to, a ne nedovoljna količina novčanica u sitnim apoenima. Iz te krovne institucije u finansijskom sistemu, više puta su kazali da im poslovne banke više vraćaju, nego što traže sitne apoene eura.
“To govori da klijenti poslovnih banaka nisu zainteresovani i da im ne treba sitan kovani novac od banaka, prije svega misli se na trgovinske centre koji bi morali da imaju na raspolaganju svu apoensku strukturu opticajnog novca”, kazali su “Vijestima” iz CBCG–a.
Dodaju i da u toj finansijskoj instituciji redovno planiraju potrebne količine i strukturu opticajnog novca neophodnog za uredno servisiranje platnog prometa u Crnoj Gori i da je od uvođenja eura u platni sistem, 3. januara 2002, “u svakom momentu bilo obezbijeđeno uredno snabdijevanje svih poslovnih banaka potrebnom količinom i apoenskom strukturom eura”.
“Razlog zašto nema sitnih kovanica, u apoenu od cent i dva, u prometu, nije pitanje za CBCG, jer CBCG raspolaže dovoljnom količinom svih apoena eura. Radi se jednostavno o navici, pogrešnom odnosu prema novcu, i kod trgovaca i kod potrošača”, kazali su iz te institucije.
Višegodišnju lošu naviku jednih i drugih mogao bi da promijeni novi zakon o zaštiti potrošača, čije izmjene su usvojene na sjednici Vlade početkom jula.
Izmjene zakona predviđaju obavezu trgovca da “uz račun za kupljeni proizvod, potrošaču vrati razliku između iznosa računa i primljenog novca u svim apoenima”.
U Centralnoj banci smatraju da će čak i ako, tek kad zakon bude izglasan i stupi na snagu, biti potrebno vrijeme da zaživi u praksi i da i potrošači i trgovci oslobode usvojenih navika prema apoenima od cent i dva.
“Jer se radi o navikama koje je vrlo teško promijeniti, ali promjena će sigurno biti bar u dijelu da trgovine raspolažu i nude građanima kusur u sitnim apoenima”, navode iz te institucije.
Novi zakon sa više optimizma dočekuju u Upravi za inspekcijske poslove (UIP), kojoj je u proteklom periodu, iako ne mnogo, zbog nedostatka sitnih apoena pri vraćanju kusura, upućeno više žalbi potrošača.
“Žalbe su podnosili domaći potrošači. Međutim, ne postoji zakonski osnov na osnovu kojeg bi Tržišna inspekcija mogla sankcionisati trgovca zbog nevraćanja sitnih apoena. Izmjene Zakona o zaštiti potrošača donijeće novinu u tom smislu”, kazali su “Vijestima” iz UIP–a.
Izmjenama Zakona o zaštiti potrošača za trgovce koji ne vrate kusur u svim apoenima predviđene su kazne i do 2.000 eura.
“Nadležni inspektor će rješenjem narediti trgovcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti i odrediti rok za to, ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac potrošaču, uz račun za kupljenu robu, nije vratio razliku između iznosa računa i primljenog novca u svim apoenima. Novčanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice – trgovac, ako potrošaču, uz račun za kupljeni proizvod, ne vrati razliku između iznosa računa i primljenog novca u svim apoenima”, kazali su “Vijestima” iz UIP–a.
Za isti prekršaj, predviđena je novčana kazna od 50 do 200 eura za odgovorno lice u pravnom licu, dok će se preduzetnik kazniti novčanom kaznom od 150 eura do 400 eura.
Iz te institucije na čijem je čelu Alija Košuta, smatraju da će striktna primjena novog zakonskog rješenja brzo promijeniti dosadašnje loše navike trgovaca.
“Potrošaču će, uz račun za kupljeni proizvod, vraćati razliku između iznosa računa i primljenog novca u svim apoenima. Sa druge strane, potrošači će, uz pomoć medija i nevladinih organizacija koje se bore za zaštitu prava potrošača, vrlo brzo promijeniti dosadašnje navike i početi da traže od trgovca da im vrati kusur u svim apoenima”, uvjereni su u UIP–a.
Trgovinski lanci nijesu odgovorili na pitanja o vraćanju kusura
Pitanja o praksi (ne)vraćanja kusura u sitnim apoenima od cent i dva upućena su i najvećim trgovinskim lancima…
Umjesto odgovora, reporterki “Vijesti” je sjutradan po slanju dopisa, u jednoj od tih trgovina prvi put vraćen kusur od jednog centa.
Ni iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) “Vijestima” nisu odgovarali na pozive i pitanja upućena elektronskom poštom.
(Vijesti)
