Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT), koje je nedavno na javnu raspravu stavilo izmjene Zakona o privrednim društvima (ZPD) i Zakon o registraciji privrednih i drugih subjekata (ZRPS), do 15. juna, kada će rasprava biti okončana okruglim stolom u Podgorici, ne očekuje veliki broj dodatnih komentara i prijedloga, jer su, kako navode, u njihovoj izradi učestvovali predstavnici privrede kroz dvije radne grupe.

Upitani smatraju li prikladnim da sistemske zakone predlaže Vlada u tehničkom mandatu te što se trajanje javne rasprave gotovo poklapa sa predizbornom kampanjom za parlamentarne izbore planirane za 11. jun, imajući u vidu dosadašnju praksu političara da pitanja koja se tiču velikog broja građana, u ovom slučaju privrednika, koriste za kampanju, iz MERT-a odgovaraju da su bili u obavezi da to učine do kraja godine.

“MERT saglasno programu rada Vlade Crne Gore za 2023. godinu i aktivnostima koje proizilaze iz pregovaračkog poglavlja 6 – Privredno pravo, u saradnji sa nadležnim institucijama i prijedlozima poslovne zajednice, ima obavezu da do kraja 2023. godine pripremi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, bez obzira što u ovom trenutku aktivnosti iz svoje nadležnosti sprovodi pod specifičnim uslovima”, kazali su Pobjedi iz ovog resora.

Privrednici

Američka privredna komora (AmCham) zadovoljna je ranim uključivanjem poslovne zajednice u proces donošenja zakona, u okviru

kojeg su ukazali da je neophodna jasnija regulacija i pojednostavljivanje odredbi koje se odnose na društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o). Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) ocjenjuju da je obim intervencija, imajući u vidu da prijedlog izmjena ZPD ima preko 600 članova na 270 strana, zahtijevao novi, a ne izmjenu postojećeg zakona, što za predsjednika Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), prof. dr Vasilija Kostića nije toliko bitno, koliko suština izmjena čiju brojnost smatra jednom od bitnih manjkavosti našeg zakonodavstva, pa i ovog zakona.

Iz PKCG ukazuju da su nakon stupanja na snagu ZPD prije tri godine imali brojne poteškoće u primjeni normi koje se odnose na d.o.o, a koja su regulisana istim normama kao i akcionarska društva.

“Nije u dovoljnoj mjeri regulisan status preduzetnika, dividendi, povezivanja privrednih društava, te hijerarhija među aktima i organima u privrednom društvu. U tom smislu, svaka izmjena propisa koju karakteriše jednostavnost u primjeni i koja predstavlja poboljšanje poslovnog ambijenta je za privrednike apsolutno prihvatljiva”, kazali su Pobjedi iz PKCG dodajući da je logično, a to smatra i veći dio stručne javnosti, da se pravni položaj CRPS reguliše posebnim propisom.

Smatraju da je postojeći ZPD dobra osnova za budući razvoj kompanijskog prava, ali da je dosta pitanja ostalo neuređeno.

“Ukoliko tome dodamo i obim intervencija koje su inkorporirane izmjenama i dopunama ovog sistemskog zakona, koji se još naziva ,,privrednim ustavom“, mišljenja smo da je bilo bolje rješenje pripremiti novi zakon, jer bi zainteresovani subjekti u postupku javne rasprave bili u boljoj poziciji da adekvatno komentarišu predložena rješenja”, dodaju.

Za PKCG je, kako navode, irelevantno pitanje statusa predlagača ovog i svih drugih propisa, ako se predloženim rješenjima doprinosi poboljšanju poslovnog ambijenta, ekonomskoj i dobrobiti cjelokupnog društva. Kostić ocjenjuje da to što je Vlada u tehničkom mandatu predložila ZPD, generalno, ne bi trebalo da bude bitno, uz pretpostavku da se radi u najboljem interesu društva, ali da iskustvo pokazuje da stvari i ne stoje baš tako.

“Zbog iskustveno utvrđene mogućnosti svojevrsne zloupotrebe tehničkog mandata u cilju ostvarenja političke koristi na račun društvene, u društvima razvijene demokratije nezamislivo je da vlada u takvom mandatu donosi iole bitne odluke. U suprotnom, drugačije ponašanje se diskvalifikuje i napada uz opštu mobilizaciju političkog establišmenta. Kod nas se, nažalost, dešava upravo to i svjedoci smo da Vlada donosi vrlo važne odluke i predlaže sistemske zakone, kao što je ovaj, a pri tome njeno Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na primjer, ignoriše postojanje našeg poslovnog udruženja -CUP-a koje je najveća organizacija te vrste u Crnoj Gori i ne želi da preduzme zakonske korake u cilju verifikacije njegove reprezentativnosti”, navodi Kostić.

Komentarišući preklapanje predizborne kampanje sa javnom raspravom, Kostić, kako navodi, ne može tvrditi da je to ,,podešeno“, ali smatra da joj nije vrijeme usred političkih dešavanja.

“Fokus javnosti tada nije na rapravama o zakonima, već na političkim pitanjima, pa je prirodno da to nije pogodno „okruženje“ za nešto tako”, ocijenio je Kostić.

Problematizuje što se zakoni generalno koncipiraju kroz nabrajanje svega dozvoljenog, umjesto navođenja onoga što je zabranjeno.

“Tada bi zakoni bili daleko kraći, jednostavniji i „jeftiniji“ za primjenu, jer nikada nije moguće predvidjeti sve okolnosti i od njih napraviti normu, što mi stalno radimo. Zato su nam zakoni obimni, a time i teže primjenjivi, ostavljaju mogućnost za razna tumačenja i izazivaju veće troškove, jer preduzeća moraju angažovati čitave timove ili plaćati skupo uslugu za praćenja propisa”, kazao je Kostić dodajući da se time stvara veća mogućnost za kršenje, pa ispada da zakoni, umjesto da ga urede, u sistem unose nered.

Ocjenjuje da u našem društvu javna rasprava, zbog nedovoljno osviješćenosti, nema potreban značaj, jer se ne shvata da se propuštanjem učešća u raspravi propušta prilika kreiranja budućnosti.

“U tome nam zdušno pomaže i vlast, jer se javna rasprava često fingira. Predstavlja se kao demokratski institut, a u stvari ono čemu prigovarate, najčešće se ne mijenja već ostaje onako kako je i zacrtano”, smatra Kostić.

AmCham rad na ovim zakonima smatra dobrim primjerom saradnje državnog i privatnog sektora, kao i struke te ranog uključivanja poslovne zajednice u donošenje propisa od značaja za privredu.

“Komitet za suzbijanje sive ekonomije AmCham je još krajem 2021. godine uputio komentare i sugestije na tekst Zakona o privrednim društvima resornom ministarstvu, kojima je ukazao da treba jasnije regulisati određena pitanja, kao i pojednostaviti odredbe koje se odnose na društva sa ograničenom odgovornošću koja čine dominantan oblik vršenja privredne djelatnosti u Crnoj Gori. CRPS predstavlja najznačajniji registar za privredu i kao takav mora biti ažuran i tačan. Novim zakonom o registraciji privrednih i drugih subjekata materija registracije izuzeće se iz ZPD te će se ovim propisom definisati pravila postupka, rokovi, potrebna dokumentacija i načina dostavljanja iste, što će minimizirati mogućnost različitog tumačenja normi, te posljedično stvaranje neujednačene prakse”, kazali su Pobjedi iz AmChama dodajući da očekuju što skorije usvajanje zakona, kako bi se što prije krenulo sa primjenom novih rješenja u praksi, kojima će, kako ocjenjuju, biti unaprijeđena oblast crnogorskog kompanijskog prava.

Zakonske novine

Iz MERT-a navode da su ova zakonska rješenja sačinjena sa ciljem daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU definisanom u okviru pregovaračkog poglavlja 6 na kojima su radile dvije radne grupe proteklih deset mjeseci uz ekspertsku podršku EBRD-a.

“Cilj radne grupe za izmjene ZPD bio je da uključi sve relevantne aktere iz privrednog sektora koji su, na ravnopravnim osnovama, učestvovali u izradi ovog ključnog zakonskog teksta za privredu, analizirajući predviđena rješenja i dostavljajući brojne sugestije u pravcu njihovih unapređenja”, navode iz MERT-a.

Istovremeno, radna grupa kojom je koordinirao Sekretarijat Savjeta za konkurentnost, radila je na sistematizaciji svih pitanja koje se odnose na registraciju privrednih subjekata kako bi propisala jasna pravila postupka od osnivanja, preko promjena do prestanka privrednog ili drugog subjekta. Saglasnost u okviru radnih grupa, kako navode, nakon velikog broja prijedloga i sugestija, postigli su krajem prošle i početkom ove godine.

Tako će, kako navode, ZPD biti usklađen sa EU direktivama u vezi podsticanja dugoročnog učešća akcionara, upotrebe digitalnih alata i postupaka u okviru privrednog prava, prekograničnih spajanja i podjela, kao i u dijelu novih pravila rodne ravnopravnosti. Kažu da je zakon unaprijeđen i sa aspekta uključivanja opravdanih sugestija biznis zajednice, suda, akademske zajednice i ostalih poslovnih udruženja, kao i kroz dodatno unapređenje odredbi za koje se u praksi pokazalo da izazivaju probleme u primjeni.

“Ističemo da su se dodatno unaprijedila pravila koja se odnose na rad društva sa ograničenom odgovornošću. Novina je notarska potvrda zakonitosti sprovođenja postupka prekograničkog pripajanja, odnosno spajanja. Dodatno, „Grupa PD“ uvedena je kao potpuno nova glava, u okviru koje su predstavljena interesantna kompanijska prava, po iskustvu zemalja u okruženju i onih sa sličnom privrednom strukturom i poslovnim ambijentom kao što je u Crnoj Gori”, kazali su Pobjedi iz MERT-a.

Očekuju da će usvajanjem ZRPS elektronska registracija biti olakšana, imajući u vidu novine u dijelu podataka koje će CRPS prikupljati i objavljivati na svojoj stranici. Ovim izmjenama će, kako navode, biti otklonjene potencijalne biznis barijere i postignuta puna posvećenost unapređenju korporativnih prava na slobodno regulisanom domaćem i stranom tržištu.

“Usvajanjem predloženih rješenja će se unaprijediti poslovni ambijent, stvoriti veća pravna sigurnost i kreirati tačna i ažurna baza, sa podacima sa kojima se kasnije može raspolagati u većoj mjeri nego što je bio slučaj do sada i vršiti adekvatne analize od strane javnog i privatnog sektora”, kažu iz MERT-a.

Pobjeda