Prosječne efektivne kamatne stope na kredite prošle godine su po mjesecima iznosile od 5,82 do 7,34 odsto, dok su za građane bile od 7,54 do 8,71 odsto a za privredu od 5,25 do 6,05 odsto, što je najveći nivo u posljednjih pet godina prema podacima Centralne banke (CBCG).
Nova guvemerka Irena Radović je odmah nakon što je došla na tu poziciju u decembru kazala da je zabrinuta rastom kamatnih stopa i da će u narednom periodu u pregovorima sa komercijalnim banicama voditi računa da se utiče na politiku kamatnih stopa. Do sada zvanično nije saopšteno na koji način CBCG može uticati na visinu kamata niti su iz ove institucije odgovorili na pitanja Vijesti šta konkretno i kada CBCG može uraditi da bi kamatne stope bile niže, kao i koliko su novca banke u poslednjih pet godina prihodovale od kamata na kredite.
Guvernerka Radović je u izjavi za TV “Vijesti” sredinom decembra kazala da postoji prostor za smanjenje kamatnih stopa na kredite.
“Kada pogledate profit komercijalnih banaka on je za posljednjih 10 mjeseci na nivou od preko 130 miliona eura. To govori da postoji dovoljan prostor za jedan proaktivniji, agilniji nastup i naravno kooperativnost sa obje strane da se omoguće povoljni i kvalitetniji uslovi za funkcionisanje crnogorske privrede i naravno za standard građana”, kazala je Radović.
REKORD BIO 2014.
Prosječna kamata u 2019. godini je bila nešto niža nego sada, da bi u 2020. godini, tokom pandemije, došlo do većeg pada na prosjeke od 4,77 do 6,09. U 2021. je došlo do blagog rasta kamata, da bi od 2022, kada je porasla i referentna kamatna stopa i EURIBOR (cijena novca na evropskom tržištu), počeo značajniji rast. Evropska centralna banka je u protekle dvije godine povećavala referentnu kamatnu stopu u cilju snižavanja inflacije. Krajem prošle godine iz ove institucije saopšteno je da to više neće raditi jer je inflacija zaustavljena na uobičajnim procentima a rast kamatnih stopa je smanjio kreditiranje što usporava evropsku ekonomiju. U posljednjih 15 godina godina kamate u Crnoj Gori su bile najveće 2014. godine, kada je ukupna prosječna efektivna kamatna stopa iznosila po mjesecima od 9,02 do 10,77 odsto, a za građane od 11,05 do 12,21 odsto. EURIBOR je tada iznosio oko 0,4 odsto. Skupština je sredinom 2014. godine odustala od usvajanja izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima je tadašnji poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović predlagao da se ograniče kamate. CBCG je tada u mišljenju navela da je preporučila bankama da to urade do kraja septembra te godine, kao i da će uraditi analize koja će pokazati na koji način treba ograničiti kamate.
Početkom 2015. godine su iznosima kamata bili zabrinuti tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović i ministar finansija Rado je Žugić. Nakon toga je tadašnji guverner Centralne banke Milojica Dakić saopštio pripremaju zakon o ograničenju kamatnih stopa čiji će nacrt biti gotov do kraja juna. Savjet CBCG je u julu 2015. utvrdio radnu verziju Nacrta zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama koju je poslao Vladi. Tada je predloženo da najviša dozvoljena godišnja zakonska ugovorena kamata za banke bude prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite,
u šestomjesečnom periodu, povećana 33%.
Međutim, kamate su uskoro smanjenje i bez zakona. Žugić je kao guverner CBCG u 2017. godini kazao da odustaju od od ovog zakona, jer je su banke same spustile stope. Pitanje za novu guvemerku je i da li CBCG može opet da predloži isti zakon i da li se po tom osnovu mogu ograničavati kamate.
(Opširnije u današnjim “Vijestima”)
