Crna Gora će se u naredne tri godine zadužiti 2,35 milijardi eura, od čega u ovoj do 600 miliona, a ukoliko se nastavi trend zaduživanja po visokim kamatnim stopama, trošak godišnjih kamata premašiće realizaciju kapitalnog budžeta.
Kamate koje će država vraćati snažno će rasti narednih godina zbog dodatnih zaduženja i otplate jeftinih kredita skupim. Vlada Dritana Abazovića, koja je od avgusta u tehničkom mandatu, zadužila se krajem prošle godine po kamatnoj stopi od 7,5 odsto za finansiranje tekuće potrošnje, dok će povoljne kredite koji dospijevaju na naplatu u 2023. otplatiti novim zaduženjima po većim kamatama.
Država, kako je rečeno Pobjedi u Ministarstvu finansija, u ovoj godini treba da plati 448 miliona eura duga. Od toga se na glavnicu odnosi 338 miliona, dok kamate čine 110 miliona eura. U 2023, 2024. i 2025. ukupno će na naplatu doći dvije milijarde eura starih kredita (1,55 milijardi eura glavnice, 430 miliona kamate), a otplata će se finansirati novim pozajmicama.
“Kamate po kojima se država zadužila na kraju prošle godine od 5,5 i 7,5 odsto su ozbiljne. Ako imamo informaciju da je država platila novac 7,5 odsto, naravno da će to neko sjutra iskoristiti u novim pregovorima o zaduženju i da će mu to biti početna cijena koju će tražiti”, kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Oleg Filipović, ukazujući da je i MMF upozorio kako je cijena realizovanog zaduživanja visoka.
Pozajmljuju da troše
Šef misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadri nedavno je kazao da će finansiranje velikog fiskalnog deficita, uz rastuću otplatu duga tokom narednih godina, biti izazovno za Crnu Goru, naročito u okruženju visokih kamatnih stopa.
“U cilju očuvanja održivosti javnih finansija biće potrebno da se izbjegava dalja potrošnja ili smanjenje poreza za koje nema izvora finansiranja”, poručio je Seshadri, na kraju redovne godišnje posjete našoj zemlji sredinom decembra.
Kapitalni budžet u ovoj godini planiran je na 202 miliona eura, a pitanje je u kom iznosu će biti realizovan. Da se ne očekuje puna realizacija potvrdio je u parlamentu i ministar finansija Aleksandar Damjanović, tokom rasprave o amandmanima poslanika na ovogodišnji budžet kada im je predložio usvajanje dijela njihovih zahtjeva nauštrb projekata uvrštenih u kapitalni budžet, čija je vrijednost smanjena za 20 odsto.
Vlada se, nakon što je u septembru usvojila drugi rebalans budžeta, do kraja prošle godine zadužila 105 miliona eura, od dozvoljenih 350 miliona. Kroz tri kreditna aranžmana Ministarstvo finansija je od banaka ukupno pozajmilo 66 miliona eura – šest od Erste banke (3,99 odsto fiksno plus šestomjesečni euribor), deset od Univerzal kapital (5,5 odsto fiksno) i 50 miliona od CKB-a (7,5 odsto fiksno). Sva tri aranžmana dogovorena su sa rokom otplate od pet godina i jednogodišnjim grejs periodom. Aukcijom državnih zapisa država se u tri navrata zadužila 39 miliona eura, od planiranih 70 miliona. Zapisi koji dospijevaju na naplatu u junu ove godine prodati su po prosječnoj kamati koja se kretala od 3,18 odsto pri prvoj aukciji do 3,97 odsto na posljednjoj. To je najveća kamata ostvarena na državne zapise od 2013. godine. Pozajmljeni novac iskorišćen je za stvaranje depozita koji će služiti za finansiranje tekuće potrošnje na početku ove godine, a ne, shodno dobroj praksi, za investicije koje bi državi donijele dodatnu vrijednost.
“Planirano je da 2022. godinu završimo sa više od 100 miliona eura depozita za finansiranje budžeta”, rečeno je Pobjedi u Ministarstvu finansija krajem decembra.
Da banke na domaćem tržištu neće pozajmiti državi 350 miliona eura bilo je jasno već kada je objavljen prijedlog rebalansa prošlogodišnjeg budžeta. Bankari su tada Pobjedi kazali da Vladi ne mogu pozajmiti više od 150 miliona eura jer je izloženost države premašila 900 miliona, ali i jer nemaju povjerenja u održivost javnih finansija. Pozajmica od CKB banke, koja je pojedinačno i najveća, obezbijeđena je tek nakon što je Damjanović o tome u Budimpešti direktno pregovarao sa mađarskom OTP bankom, koja je vlasnik CKB-a.
Garancije i uslovi
Na koji način će država i po kojoj cijeni ostvariti do 600 miliona eura zaduženja u ovoj godini, ostaje da se vidi. Ministarstvo je u pregovorima sa Svjetskom bankom o dobijanju garancije za zaduženje u vrijednosti od 85 miliona eura, sa kojom bi na tržištu mogli da obezbijede i tri puta veće zaduženje. Za sada nije poznato šta će biti uslovi koje će SB postaviti za dobijanje garancije. Ta institucija je Crnoj Gori dala dvije garancije za zaduženje u mandatu Vlade Duška Markovića od koje je za to tražila povećanje PDV-a i akcize na duvan, uvođenje akcize na ugalj, smanjenje zarade u javnom sektoru i bonuse na osnovu učinka, ukidanje naknada za majke, centralizovanje javnih nabavki, uvođenje fiskalizacije…
Komentarišući mogućnost dobijanja garancije SB za zaduženje u ovoj godini Filipović navodi da treba vidjeti šta će ta finansijska institucija tražiti od Crne Gore kako bi nam garantovala za pozajmicu.
“Vjerujem da će zahtjevi SB biti usmjereni na limitiranje potrošnje kroz smanjenje radne snage i njihovih plata ili na povećanje poreza. Ne vidim treću stvar koju bi mogli da traže i da dobiju sigurnost za izdavanje garancije”, smatra Filipović.
Iako je predviđen deficit od 705 i zaduženje do 600 miliona eura, ovogodišnji budžet planirao je veće penzije i plate za oko 50.000 zaposlenih u državnoj upravi, dok su socijalna davanja na istorijskom maksimumu od 785 miliona eura.
“Realizacija budžeta je problematična kada je rashodna strana veća od prihodne i kada ga kalkulišete na način da je jedna glavna stavka socijalna strana, a druga mogućnost zaduživanja. Dok god je socijalna stavka visoka znači da nijesmo ni blizu razvijene zemlje”, zaključio je Filipović.
