Uvođenje stečaja u Atlas i Invest banku Montenegro (IBM) imalo je negativan uticaj prvenstveno na njihove klijente, ali ohrabruje to što su oni u visokom procentu pokazali povjerenje u druge banke, saopštio je bankarski ombudsman, Halil Kalač.
„Stečaji uvedeni u dvije banke imaju negativan uticaj na povjerenje klijenata, prvenstveno tih banaka, ali i nevjericu da će doći do njihovog oporavka. To se uočava iz obraćanja klijenata tih banaka bankarskom ombudsmanu kroz iskazivanje tog nepovjerenja i nevjerice u njihov oporavak“, rekao je Kalač agenciji Mina-business.
On je dodao da ohrabruje to što su klijenti banaka u stečaju u visokom procentu pokazali povjerenje u druge banke, kroz deponovanje sredstava iz garantovanog depozita.
Kalač je naveo da se klijenti ostalih 13 banaka nijesu obraćali bankarskom ombudsmanu kako bi iskazali nesigurnost ili nepovjerenje u te banke.
On je saopštio i da tih 13 banaka uspješno posluje na tržištu, što potvrđuju svi pokazatelji njihovog poslovanja.
„To ukazuje da sistemski uslovi omogućavaju uspješno poslovanje banaka, kao i da su oni vrlo povoljni, što potvrđuje i interesovanje investitora za ulaganje u crnogorski bankarski sektor“, rekao je Kalač.
On je podsjetio da uvođenje stečaja u Atlas banku i IBM predstavlja prvi stečajni postupak u bankarskom sistemu Crne Gore poslije pojave globalne finansijske krize 2008. godine.
Kalač je dodao i da je učešće te dvije banke u bankarskom sistemu ispod deset odsto, što govori o visini rizika njihovog mogućeg uticaja na dešavanja na tržištu.
„Očekivalo se od IBM-a da bude pokretač razvoja tržišta kapitala i novca, a da Atlas banka, kao univerzalna, bude značajan subjekat na tim tržištima“, rekao je Kalač.
On je podsjetio da se u bankarskom sektoru istovremeno dešavaju dvije različite pojave, odnosno uvođenje stečaja u dvije banke, ali i proces jačanja, odnosno spajanja Crnogorske komercijalne (CKB) i Societe Generale banke Montenegro, koje spadaju među najznačajnije na domaćem tržištu.
„Jačanje, odnosno spajanje govori o mogućnostima upješnog rada banaka na ovom tržištu, kada su u pitanju sistemska rješenja i uslovi rada. Dakle, uspjeh poslovanja banaka zavisi, prvenstveno, od kvaliteta korporativnog upravljanja u tim bankama“, saopštio je Kalač.
On je dodao da te dvije pojave, odnosno uvođenje stečaja i spajanje banaka, govore o tome da je kvalitet koroprativnog upravljanja, očito, različit kod tih kompanija.
„Kod jačanja je prisutno kvalitetno i uspješeno korporativno upravljanje, nasuprot korporativnom upravljanju koje je dovelo do stečaja“, rekao je Kalač.
On je naveo da je kroz spajanje prisutan proces jačanja CKB, bez obzira što tu pojavu prate izvjesni rizici od kojih se treba zaštititi.
„Tu kupovinu shvatam kao početak aktivnosti koje treba da doprinesu da Crna Gora postane finansijski centar u regionu i da se, pored ostalog, iskoriste prednosti eura kao valute“, kazao je Kalač.
Kupovina Societe Generale banke bi, prema njegovim riječima, trebalo da donese veći obim poslovanja, što podrazumijeva veći broj zaposlenih, više poreza državi, ali i finansiranih projekata za otvaranje novih radnih mjesta.
„To bi bili benefiti za državu i ekonomski sistem. Takvi procesi doveli bi i do jačanja bankarskog sistema, naravno, uz zaštitu od monopolskog poslovanja“, saopštio je Kalač.
On je dodao da je stečaj, sa druge strane, nepoželjna situacija, koja doprinosi slabljenju bankarskog sistema.
„Od negativnih efekata stečaja treba se zaštititi mehanizmima zaštite od rizika koje stečaj donosi“, zaključio je Kalač.
