Spajanje CKB i Sosijete ženeral banke je početak aktivnosti u pravcu da Crna Gora postane finansijski centar u regionu i da se, pored ostalog, iskoriste prednosti eura kao valute, smatra bankarski ombudsman prof. dr Halil Kalač.
Centralna banka je 16. maja, odobrila spajanje ovih banaka nakon što je prikupila sve podatke i dobila pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije. Prethodno je OTP banka 28. februara saopštila da je CKB njena crnogorska podružnica potpisala ugovor o kupovini90,56 odsto akcija Sosijete ženeral Montenegro za 40,5 miliona eura. Zakon, međutim, definiše da spajanje nije bilo moguće bez odobrenja CbCG, odnosno ispunjenja zakonskih uslova.
CKB prošlu godinu završila sa profitom od 10,08 miliona u kreditima su imali 393 miliona, a u depozitima 552 miliona. Profit Sosijete ženeral banke je bio 10,6 miliona u kreditima 377 miliona, a u depozitima 386 miliona eura. Ove dvije banke su ostvarile dobar rezultat i u prvom kvartalu tekuće godine. CKB je za tri mjeseca ostvarila profit od 2,4 miliona eura u kreditima ima 417 miliona, a u depozitima klijenata 527 miliona. Sosijete ženeral banka je prvi kvartal završila u plusu 1,8 miliona u kreditima ima 386 miliona, a klijenti u ovoj banci drže 378 miliona eura depozita.
Jačanje i rizici
Kalač je Pobjedi kazao da je kroz kupovinu (spajanje) evidentan proces jačanja CKB, bez obzira što tu pojavu prate izvjesni rizici od kojih se treba zaštititi.
– Kupovina Sosijete ženeral od strane Crnogorske komercijalne banke treba da donese veći obim poslovanja, a to podrazumijeva veći broj zapošljenih, veći porez državi kao i veći broj finansiranih projekata za otvaranje novih radnih mjesta. To su benefiti za državu i naš ekonomski sistem. Takvi procesi dovode i do jačanja bankarskog sistema, naravno, uz zaštitu od monopolskog poslovanja, smatra ombudsman.
Na podsjećanje da procjene govore da će zbog spajanja ove dvije banke i uvođenja stečaja u Atlas i IBM veliki broj zaposlenih ostati bez posla, Kalač podsjeća na zaštitu od rizika.
-Stečaj je nepoželjna situacija i on ne doprinosi jačanju bankarskog sistema nego njegovom slabljenju. Od negativnih efekata stečaja treba se zaštititi mehanizmima zaštite od rizika koje stečaj donosi sa sobom, kaže Kalač.
On podsjeća i da je upravo zbog toga u prvom kvartalu tekuće godine povećan broj žalbi kancelariji bankarskog ombudsmana.
– Bankarskom ombudsmanu se u tom periodu obratilo 155 klijenata i pet žiranata. U odnosu na prvi kvartal 2018. broj obraćanja bilježi rast za deset odsto. Razlog povećanja prvenstveno je uvođenje mjera u IBM i Atlas banku. Klijenti i jemci IBM i Atlas banke žalili su se na blokadu depozita i nemogućnost raspolaganja svojim novcem. Bilo je interesovanja koja su njihova prava u periodu prijevremene uprave u tim bankama i stečaja u IBM, objašnjava on.
Nema sumnje, dodaje on, da stečajevi u dvije banke imaju negativan uticaj na povjerenje klijenata, prvenstveno tih banaka.
– Ohrabruje to da su klijenti banaka koje su u stečaju pokazali povjerenje u druge banke kroz deponovanje svojih sredstava iz garantovanog depozita u neku drugu banku, u visokom procentu. Nije bilo obraćanja bankarskom ombudsmanu klijenata ostalih 13 banaka da bi iskazali nesigurnost i nepovjerenje u te banke, kaže Kalač. Ombudsman podsjeća da ove dvije banke u bankarskom sistemu učestvuju ispod 10 odsto, što govori o visini mogućeg uticaja rizika na dešavanja u bankarskom sistemu.
Klijenti i jemci ukupno žalili su se na poslovanje sa bankama u oblasti kreditiranja, tekućih računa, kreditnih kartica i overdrafta.
– U periodu prva tri mjeseca ove godine bankarski ombudsman je procesuirao sedam prigovora. Prigovori koji su procesuirani podnijeli su klijenti, a odnose se na banke. Nije bilo procesuiranih prigovora koji se odnose na žirante, kao ni na mikrokreditne finansijske institucije (MFI), ističe ombudsman.
On podsjeća na uspješno poslovanje 13 banaka na našem tržištu, o čemu, kako dodaje, govore svi pokazatelji.
– To ukazuje da sistemski uslovi omogućavaju uspješno poslovanje banaka, da su uslovi veoma povoljni, što potvrđuje i interesovanje investitora za ulaganje u naš bankarski sektor, ocijenio je Kalač.
Dva procesa
Ombudsman ukazuje na dva istovremena procesa na ovom tržištu.
– Istovremeno u našem bankarskom sektoru dešavaju se dvije različite pojave: stečaj u dvije banke i jačanje u bankarskom sektoru spajanje dvije banke (kupovina), koje spadaju među najznačajnije subjekte na tržištu. Jačanje (spajanje) govori o mogućnostima uspješnog rada banaka na ovom tržištu, kada su u pitanju sistemska rješenja i uslovi rada. Dakle, uspjeh poslovanja banaka zavisi, prvenstveno, od kvaliteta korporativnog upravljanja u tim bankama, ocijenio je on.
Ove dvije pojave (stečaj i jačanje) govore, smatra Kalač, da je kvalitet korporativnog upravljanja kod njih, očito, različit.
– Kod jačanja (kupovina) prisutno je kvalitetno i uspješno korporativno upravljanje, nasuprot korporativnom upravljanju koje je dovelo do stečaja, kazao je on.
(Pobjeda)
