Kalač smatra da HAAB prvenstveno nije ispoštovala rokove u kojima su bile predviđene njene obaveze.
“Banka je u primjeni Zakona o konverziji prepoznala nekoliko grupa korisnika kredita u švajcarskim francima (CHF), koje na različite načine tretira. Zakon o konverziji ima za cilj da se svi odobreni krediti konvertuju u eure, na dan uzimanja kredita, bez obzira u kojoj se fazi realizacije nalaze ugovori i obuhvata sve korisnike kredita. HAAB je, suprotno zakonu, korisnike kredita, svojim tretmanom, podijelila u dvije grupe one na koje se Zakon o konverziji odnosi i one na koje se ne odnosi”, istakao je Kalač.
Greške banke
Korisnike kredita na koje se Zakon o konverziji ne odnosi, kako je dodao, čine dvije grupe korisnici sa kojima je banka raskinula ugovor o kreditu i potrživanje ustupila faktoring kompaniji HETA ili trećim licima i korisnici koji su izmirili obaveze po kreditu putem otplate ili prinudnom naplatom.
“Najveći broj žalbi bio je od korisnika kredita sa kojima je banka jednostrano raskinula ugovor o kreditu, a ta potraživanja ustupila HETI. Banka je tim korisnicima kredita saopštila da njih ne tretira kao obavezu po Zakonu o konverziji, sa čime oni nijesu saglasni. Korisnici kredita koji su dali primjedbu na ponašanje HAAB su i oni koji su otplatili kredit prije donošenja Zakona o konverziji. Njima je banka saopštila da nema obavezu prema njima, jer se na njih ne odnosi Zakon o koverziji, što oni osporavaju”, naveo je Kalač.
Prema njegovim riječima, banka je pogriješila i prilikom obračuna duga na dan konverzije, za šta se kasnije izvinila korisnicima kredita.
“Od 60 slučajeva provjere iznosa duga na dan konverzije, u 50 slučajeva je vještak finansijske struke pronašao pogrešan obračun. Bitna primjedba korisnika kredita je i da aneksi ugovora koje im je HAAB ponudila sadrže nezakonite odredbe, kao što je klauzula, da banka u slučaju da Ustavni sud prihvati njenu žalbu, ima pravo da zadrži na snazi osnovni ugovor o kreditu, što znači da konverzije neće biti”, naglasio je Kalač.
Povećan broj žalbi
Povreda prava korisnika kredita u CHF uticala je na povećanje broja žalbi i primjedbi, pa je u prošloj godini zaštitu od Kalača zatražilo ukupno 579 klijenata i žiranata, što je 27 odsto više nego 2014. Od 78 procesuiranih prigovora građana, 73 je bilo na banke, a pet na mikro finansijske institucije (MFI).
“Najviše procesuiranih prigovora građana, njih 41, odnosilo se na kredite, po 13 žalbi bilo je za račune i platne kartice, a 11 za depozite. Kada su u pitanju krediti, većina prigovora se odnosi na period kreditne ekspanzije od 2006. do 2008. godine, a najveći broj primjedbi je na kredite indeksirane u CHF koje je odobravala HAAB. Što se tiče platnih kartica, prigovori se odnose na visoke troškove održavanja i kamatne stope na ovu vrstu bankarskih proizvoda”, ukazao je Kalač.
Prema njegovim riječima, građani su kod tekućih računa najviše zamjerki imali na visinu kamate kod dozvoljenih minusnih stanja, a kod depozita prigovori se odnose na niske kamatne stope na štednju, neregulisanu staru deviznu i dinarsku štednju.
“U 2015. banke i MFI blagovremenije su rješavale prigovore klijenata, u odnosu na prethodne godine. Nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava znatno suzbijena ili u potpunosti eliminisana. Žiranti su prigovorili na to što vraćaju tuđi kredit, a po tom osnovu blokirani su im računi sa prihodima. Kod kreditnih aranžmana u kojima su prisutne nezakonite radnje prigovaraju na rad banke, odgovornost zaposlenih, nedostupnost informacija o klijentu, nedobijanju dokumentacije i ugovora o kreditu, nedobijanju podatka o drugim žirantima po kreditu”, zaključio je Kalač.
Većina prigovora je na kredite indeksirane u CHF koje je odobravala HAAB. Druge primjedbe bile su na jednostrani raskid ugovora, neprihvatanje reprograma kredita kojim bi se olakšalo vraćanje kredita, te pokretanje postupka za naplatu potraživanja iz hipoteka, preko javnih izvršitelja.
CdM
