Evropska centralna banka (ECB) je u ponedjeljak pokrenula visokorizični test svoje sposobnosti da podstiče evropsku ekonomiju novim mjerama koje izlaze iz tradicije ove konzervativne banke, mjerama koje šire njen uticaj, ali bi mogle i smanjiti pritisak na vlade da se pozabave fiskalnim reformama.
Banka će do septembra 2016. kupovati obveznice vrijedne više od biliona eura (1.000 milijardi eura) – masovni program podsticaja koji slijedi primjere SAD-a i Velike Britanije u doba najteže finansijske krize i događa se istovremeno kad i snažan pad cijena nafte, što bi trebalo dvostruko podstaći europsku eonomiju koja se sporo oporavlja od globalne recesije iz 2009., piše Wall Street Journal.
Ako kupovina obveznica podstakne rast širom 19 članica eurozone, od moćne Njemačke do slabe Grčke i Italije, banka će pokazati da se može nositi s budućim krizama. Ne uspijeli, ako će se ECB izložiti gubicima koje će snositi građani, program će se smatrati rizičnim pokušajem koji je dodatno produbio razdor između bogatih i siromašnih, povećao socijalne teškoće i dopustio vladama da izbjegnu oštre mjere kako bi svoje ekonomije učinila učinkovitijima. O uspjehu programa zavisi ekonomija eurozone, kao i nasljeđe Predsjednika ECB-a Marija Draghija.
Draghi, koji se nalazi na polovici svoga osmogodišnjeg mandata, pokazao je da može dovesti Upravu s 25 članova do dogovora o negativnim kamatnim stopama, dugoročnim zajmovima od bilion eura i, najnovije, kupovinu obveznica.
Finansijska tržišta većinu učinka otkupa obveznica su uračunala prije nego je počeo, ali su u ponedjeljak prinosi na obveznice pale na rekordno niske nivoe u cijeloj eurozoni. Prinosi na Njemačke 10-godišnje obveznice su pali za 0,8 postotnih bodova na 0,32 posto, dok je prinos na američke hartije od vrijednosti s istom ročnošću iznosio 2,195 posto.
Iako je euro u ponedjeljak porastao u odnosu na dolar i dalje je blizu najniže nivoe u 11 godina, što pomaže evropskom izvozu. Istovremeno su prinosi na države obveznice u mnogim evropskim zemljama prešli u negativne, nakon čega se postavlja pitanje hoće li ECB u ovom procesu izgubiti novac.
Članice eurozone poput Italije, Francuske i Grčke suočavaju se is problemima izvan kontrole ECB-a, a to je visok dug i nekonkurentna ekonomija zbog kojeg je teško usmjeriti novac centralne banke u nove poslovne projekte. Nezaposlenost u eurozoni premašuje 11 posto.
