Bilo je potrebno samo nekoliko sati nakon pada Bašara al-Asada da neki njemački političari počnu sugerisati kako je vrijeme da milioni Sirijaca u Njemačkoj, od kojih su mnogi izbjeglice iz rata 2015. godine, razmotre povratak kući.

Mnogi od tih istih Sirijaca su izgradili život u Njemačkoj i nemaju namjeru da se vrate. Poslodavci, sindikati i poslovna udruženja sada ističu koliko su potrebni njemačkoj ekonomiji, koja se suočava sa značajnim nedostatkom radne snage.

“Reći zaposlenim ljudima da bi trebalo da se vrate u Siriju za mene je potpuno neshvatljivo. Preuzeli smo odgovornost da ih obučimo i pretvorimo u kvalifikovane radnike”, rekao je Ulrih Temps, direktor kompanije za farbanje i lakiranje, o 12 Sirijaca koje je zaposlio u svom nacionalnom radnom timu od 530 ljudi.

Jedan od njih je Mohamed Redatotonji, koji je u Njemačku stigao u novembru 2015. godine kao sirijski izbjeglica. Sada živi u sjevernom gradu Hanoveru sa suprugom, koja mu se kasnije pridružila kroz program spajanja porodice, i njihovo troje djece.

“Integrisan sam ovdje u Njemačkoj i ovdje sam završio svoju obuku. Ovdje vidim svoju budućnost”, rekao je Redatotonji, koji je završio srednju školu tek kad je napustio Siriju.

Odluka bivše kancelarke Angele Merkel iz 2015. godine da primi više od milion tražilaca azila, uglavnom iz Sirije, odmah je izazvala kontroverze u Njemačkoj, a neki su je okrivili za uspon krajnje desničarske stranke AfD, prneosi Klix.ba.

Od tada, Njemačka je takođe prihvatila više od 1,2 miliona izbjeglica iz Ukrajine, dok se očekuje da će njena ekonomija zabilježiti pad i 2024. godine, drugu godinu zaredom, što je najgori rezultat među zemljama G7.

Migracija je sada drugi najveći problem za Nijemce uoči saveznih izbora u februaru 2025. godine, odmah iza ekonomije.

U pokušaju da smanje privlačnost krajnje desnice, neki glavni njemački političari čak su predložili da se plaćaju letovi Sirijcima za povratak kući. U međuvremenu, zahtjevi Sirijaca za azil ostaju na čekanju.