Nakon što je Moskva anektirala Krim, EU i SAD su obećale milijarde pomoći vladi u Kijevu. Za šta će to Brisel i Vašington izdvojiti ovaj novac i o kolikim je svotama uopšte riječ?
Ukrajinska privremena vlada, koja ionako muku muči sa finansijama, sada vodi i skupu bitku sa naoružanim proruskim snagama na istoku zemlje. Zapadne zemlje su prije sedam dana ponudile pomoć a sada su u Ukrajinu stigle i prve svote novca. U srijedu Centralnoj banci Ukrajine MMF je doznačio 2,29 milijardi eura.
To je prvi dio od ukupno 12 milijardi eura, obuhvaćenih paketom spasa. Dospjećem novca Kijev je ispunio uslove za dalju pomoć, ovaj put od strane EU-a. Sada se ukupno radi o još 11 milijardi eura.
Pomoć će Ukrajini doći i iz SAD-a. Kongres je odobrio kredit od 700 miliona dolara. 50 miliona dolara dodatno je spremno za podsticaj razvoju demokratije u Ukrajini. Novac bi trebao pomoći u finantiranju izbora 25. maja ali i za podršku navisnimez medijima u zemlji.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Dodatnih 100 miliona dolara Vašington izdvaja za tzv. sigurnosnu asistenciju odnosno saradnju sa zemljama srednje i istočne Evrope. I Ukrajina od toga direktno profitira. Ovim novcem će se pomoći vojska, sigurnosne i tajne službe, ali i servisi i sve ostalo što je potrebno za odbranu.
A to bi moglo biti oružje, municija i ratna mašinerija. Servisi bi mogli obuhvatati obuku, tehničku podršku ili savjetovanje stranih vojski. Mnogi stručnjaci ipak ne vjeruju da će SAD zaista isporučiti oružje Ukrajini. SAD su do sada potvrdili da su u Kijev poslale pomoć u vrijednosti od šest miliona dolara ali da se ona ne odnosi na oružje već na vozila i tehniku posebno na području komunikacija. Jennifer Moroney iz američke organizacije “Rand Corporation” je u intervjuu DW-u potvrdila da ne vjeruje da je SAD Ukrajini isporučila oružje čak iako su to u Senatu neki republikanci i demokrate tražili: “To bi sve promijenilo i poslalo jasan signal Rusiji da su SAD dio borbenih aktivnosti.”
“SAD su dale nešto novca ali Ukrajina je na kraju krajeva problem EU-a”, kaže Amanda Paul iz “European Policy Centre” u Briselu “Ukrajinci su protestovalii pod zastavom EU-a i zadatak je EU-a da Ukrajinu podrži u njenom reformskom procesu”, smatra Amanda Paul.
Paketi pomoći sa zadrškom
Paketi pomoći EU-a i MMF-a jasno su uslovljeni. Prelazna vlada u Kijevu mora poboljšati niz stvari, između ostalog unaprijediti borbu protiv korupcije i pokazati više transparentnosti. Europska komisija je jasno zatražila da Kijev uspostavi nezavisne sudove i pravnu državu. “Visina pomoći je direktno povezana sa potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji sa EU”, izjavio je Peter Stano, portparol Stefana Filea.
“EU je izdvojila 1,6 milijardi eura kako bi Ukrajina poravnala prve dugove a možda i dio računa odnosno iznosa za plin, koji duguje Rusiji. Brisel je u Kijev poslao tim, koji treba utvrditi koliko je novca zaista potrebno prelaznoj vladi” pojašnjava Simon O´Conner iz Evropske komisije.
Ostale 1,4 milijarde dolara trebalo bi da uslijede u slijedećih sedam godina u cilju jačanja demokratskih institucija i unapređenja ljudskih prava. I razne evropske banke bi za razvoj infrastrukture u Ukrajini trebale na duži vremenski rok izdvojiti milijarde eura. EU bi željela dijelom odlučivati u tome koje projekte želi podržati. “Imamo ljude na licu mjesta, koji nadgledaju svaki korak u ovom procesu”, zaključio je Peter Stano u razgovoru za DW.
